Veliki rimski požar

64. godina

Na današnji dan dogodila se jedna od najvećih katastrofa u povijesti grada Rima.

U noći s 18. na 19. srpnja u trgovačkoj četvrti u Rimu izbio je požar koji se naglo proširio gradom. Nošen vjetrom, požar je odolijevao pokušajima gašenja punih šest dana te je na svome razornom putu zahvatio brojne građevine i vrijedne povijesne artefakte.

Iako suvremeni povjesničari smatraju da je požar izbio slučajno, postoji i nekoliko popularnih teorija koje tvrde da je car Neron osobno naredio da se Rim zapali. Nakon što je požar bio obuzdan, Neron je najavio da će opustošeni dijelovi grada biti obnovljeni; planirao je raskošno uređenje ulica te izgradnju novih velebnih zdanja. Narod se okrenuo protiv cara i okrivio ga za katastrofu, tvrdeći da je izazvana namjerno kako bi se otvorio prostor za ambicioznu gradnju.

Neron je zauzvrat svalio krivnju za požar na kršćane, tad još relativno malu i nepoznatu vjersku skupinu. Započeli su masovni progoni i pogubljenja kršćana, ali je car svejedno u povijesti ostao zapamćen kao krivac. Najmanje vjerojatna, ali daleko najpoznatija verzija navodi da je Neron dao zapaliti Rim kako bi u tragediji pronašao umjetničku inspiraciju. Iz ove anegdote proizlazi kultni opis cara koji promatra grad u plamenu te, obuzet ludilom, svira liru i pjeva o padu Troje.