Pojava španjolske gripe ili “španjolke” u godinama završetka Prvog svjetskog rata predstavlja jednu od najsmrtonosnijih pandemija bolesti u povijesti čovječanstva
Radilo se o podtipu ptičje gripe, a virus je poznat i pod oznakom H1N1. Prvi put se španjolska gripa pojavila u siječnju 1918. i trajala je do 1920. godine kad je dosegnuta brojka od 500 milijuna zaraženih ljudi u svijetu. Bolest je zarazila oko 27 posto svjetske populacije onog doba.
Simptomi
Tipični simptomi zaraženih osoba bili su umor, visoka temperatura, bol u mišićima i glavobolja. Kasniji simptomi uvelike se razlikuju od uobičajene gripe i boja kože počinje biti ljubičasta, stvara se masa u plućima, očituje se snažan kašalj i nastaje unutrašnje krvarenje te postupno zatajenje organa.
Španjolska gripa nije pogađala djecu, starije osobe ili ljude s oslabljenim imunitetom, što su uobičajene rizične skupine u oboljenjima kod sličnih zaraznih bolesti. Napadala je mlade i zdrave osobe jer su imale snažan imunološki sustav. Kod španjolske gripe virus praktički okreće imunološki sustav protiv pojedinca, čime se postupno uništava rad pluća. Radi toga je većina umrlih bila mlađa od 65 godina.
Težina zaraze
Razdoblje Prvog svjetskog rata pogodovalo je bolesti jer su putovanja i protok ljudi bili intenzivniji, a zaraza je bila zabilježena čak i kod stanovništva u arktičkim i pacifičkim otocima. Zarazu su pospješile i tadašnja pothranjenost stanovništva i loša higijena.
Postotak smrtnosti od španjolske gripe bio je od 10 do 20 posto, a najteže je u razdoblju pandemije stradala Indija koja je izgubila oko 17 milijuna stanovnika. Broj umrlih se ukupno procjenjuje između 50 i 100 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je broj umrlih bio između 15 i 20 tisuća.
Izvori:
