Kako se Japan nosi s potresima?

Japan, potres, prirodna katastrofa
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:US_Navy_110315-N-2653B-118_A_fishing_boat_is_among_debris_in_Ofunato,_Japan,_following_a_9.0_magnitude_earthquake_and_subsequent_tsunami.jpg

Potres u gradu Zagrebu iznenadio je i šokirao cijelu Hrvatsku jer nitko nije u trenutnoj situaciji borbe s koronavirusom očekivao još jednu nedaću s kojom se treba nositi

Centar grada najviše je oštećen, postoji niz objekata koji su opasni i dio stanovnika se morao, nažalost, iseliti iz svojih stanova. Stručnjaci su najavljivali kako se Zagreb nalazi na trusnom području i kako se potresi u budućnosti mogu očekivati, a ista situacija odnosi se na šire područje Rijeke te Dubrovnika.

Slična seizmološka istraživanja od presudne su važnosti za zajednice jer daju temelje za planiranje prvenstveno gradnje, ali i ostalih aktivnosti kojima se mogu potencijalno umanjiti štete budućih nepogoda kao što su potresi.

Područja nekih država u svijetu zahvaćaju trusna područja, ali prvak borbe s potresima i organizacijom stanovništva za takvu vrstu prirodne katastrofe svakako je Japan.

Potresi su svakodnevica

Potresi su zapravo dio japanskog života i nevjerojatan je podatak kako Japanci u jednoj kalendarskoj godini dožive i do 2000 raznih vrsta podrhtavanja tla. Japan je smješten duž Pacifičkog vatrenog prstena što označava najaktivniji potresni pojas na svijetu. U njemu se događa veliki broj potresa i erupcija vulkana jer se sastoji od nekoliko tektonskih ploča koje se učestalo pomiču.

Japan ima preko 126 milijuna stanovnika. U posebno opasnoj zoni nalazi se njegov glavni grad Tokio koji je ujedno najveći grad na svijetu po broju stanovnika. Nastanjuje ga oko 38 milijuna stanovnika, a gustoća naseljenosti grada je 6200 stanovnika po kvadratnom kilometru. Prikazane brojke dovoljno govore o odgovornosti japanskih vlada u borbi protiv potresa koji predstavljaju stalnu opasnost za ugrožavanje života stanovništva.

Stanje pripravnosti u Tokiju

Svaka gradska uprava u Tokiju ima težak zadatak osiguravanja odgovarajuće zaštite od potresa za 38 milijuna stanovnika. Prvi korak u tome je poseban način gradnje i 87 posto zgrada u Tokiju otporno je na urušavanje tijekom potresa. Neboderi, stambene zgrade i ostali visoki objekti moraju strogo pratiti odredbe o gradnji. Baza na kojoj se grade je teflon (uz ostale materijale poput gume) koji omogućuje da objekt lagano klizi tijekom trešnje. Nosivi stupovi pojačavaju se materijalima koji su na bazi ugljika i često se ubacuju drvene grede zbog većeg stupnja elastičnosti.

Starije zgrade u Tokiju, za koje prijeti opasnost od urušavanja, postale su područje istraživanja i velikih ulaganja. Zadnjih godina primjenjuju se sustavi velikih konstrukcija koje se nalaze na vrhovima zgrada ili kojima su one obavijene te im služe kao pomagalo za uspješnije njihanje prilikom potresa, čime se smanjuje opasnost od urušavanja te izazivanje oštećenja na objektu. Takvim postupanjem podešeno je prigušivanje mase što se koristi za redukciju amplituda seizmičkih vibracija.

Pripremljenost za mogući potres zahvatila je u Tokiju i sustav željeznica. Prilikom snažnih vibracija postoji velika mogućnost da vlak pun ljudi ispadne iz tračnica, što može uzrokovati veliki broj žrtava. Vlakovi u Japanu, uključujući i tzv.shinkansen koji juri oko 300 kilometara na sat, imaju ugrađene senzore za potres koji automatski uključuju kočnice prilikom detekcije seizmičkih valova.

Sva japanska domaćinstva moraju po propisima imati komplet za preživljavanje koji se sastoji od kacige, vode, hrane, baterijske svjetiljke, zviždaljke i radio-prijemnika. Postoje i jasne upute kako organizirati raspored stvari u kućanstvu prije i nakon potresa. Ne smiju se ostavljati stvari pored vrata, stubišta ili hodnika, namještaj mora se pozicionirati i namjestiti da se spriječi njegov direktan pad ili pad s visine, svi kućanski aparati moraju se isključiti iz struje i treba postojati razmak između njih i ostalog namještaja kako se ne bi uzrokovao požar.

Japanci su iz praktičnosti ustanovili tzv. shindo skalu kojom mjere i opisuju podrhtavanja tla. Richterova ljestvica, koja je uobičajeno sredstvo mjerenja u ostatku svijeta, mjeri magnitudu potresa tj. energiju koju potres otpušta u epicentru. Shindo ljestvica odnosi se na intenzitet potresa na određenoj lokaciji i, drugim riječima, mjeri što su ljudi na određenoj lokaciji osjetili.

Izvori:

https://gizmodo.com/what-japan-can-teach-us-about-prepping-for-a-major-eart-1729921510

https://www.cnet.com/news/giant-rooftop-pendulums-to-cut-quake-shaking-in-tokyo/

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/potresi-u-japanu-20110315

https://www.japan-guide.com/e/e2116.html