Kada pričamo o Dobu otkrića, često nam je prva pomisao na Kristofora Kolumba i otkriće novih kontinenata, prvenstveno Sjeverne i Južne Amerike. Međutim, ne razmišljamo često o izvorišnim idejama europskog imperijalizma i njegovim kasnijim posljedicama na svijet.
Imperijalizam predstavlja državnu politiku prema kojoj se određena država teritorijalno širi i vlada stranim prostorom i narodima. Jedna od teorija koja je tada opravdavala ovakvu ideju poznata je kao socijalni darvinizam. Naime, imperijalisti su vjerovali da, isto kao u životinjskom svijetu, ljudi su međusobno u bitci za preživljavanje.
Ideja o stvaranju kolonija u dalekim prostorima radi trgovanja i potrage za resursima postajala je sve primamljivija u Europi ranog 16. stoljeća. Prva carstva postavili su Španjolska i Portugal, koji su vladali Južnom Amerikom i Mezoamerikom sve do prve polovice 19. stoljeća.
U međuvremenu, do izražaja došli su Francusko Carstvo i posebice Britansko Carstvo, koje je na vrhuncu svoje vlasti (cca. 1921.) nadziralo gotovo četvrtinu Zemljinog kopna. Svim ovim silama bilo je zajedničko da su domoroce smatrali podanicima svoje vlasti, čvrsto vjerujući u rasnu supremaciju. Tako su svojim utjecajem širili kršćanstvo i njihove jezike po teritorijima koje su okupirali.
Implikacije u jeziku
Zanimljivo je što se po službenim jezicima postkolonijalnih zemalja može tragati za njihovom kolonijalnom prošlošću. To je zato što politički imperijalizam u sebi podrazumijevao lingvistički imperijalizam – nametanje jezika stranim narodima.
Primjerice, u kanadskoj provinciji Quebec priča se francuski jezik. Provincija je povijesno prvotno pripadala francuskoj vlasti, dok je nije ratom preuzela Velika Britanija, što se danas odražava u činjenici da su engleski i francuski jezik službeni u Kanadi.
U Južnoj Americi, španjolski je službeni jezik u većini država, upravo zbog tadašnjeg imperijalističkog utjecaja Španjolske, dok u Brazilu prevladava portugalski jezik zbog utjecaja tadašnje portugalske vlasti.
Što se tiče engleskog jezika konkretno, koji se danas smatra glavnim međunarodnim jezikom, možemo uočiti kako je britanska vlast – od Sjeverne Amerike, dijelova Afrike, Indije pa sve do Australije i Novog Zelanda – postavila temelje za širenje engleskog jezika, što danas rezultira u brojnim njegovim varijantama.
Implikacije u religiji
Religija je u doba imperijalizma imala puno veću političku ulogu za razliku od svoje izvorne, duhovne uloge. Kršćanstvo je bila glavna europska religija, dok su narodi obiju Amerika imali svoja vjerovanja.
Pošto politeističke i animističke religije starosjedilačkih američkih naroda smatrale su se „krivima“ i nipošto poželjnima, imperijalisti su smatrali da je njihova zadaća prenijeti kršćanstvo i „educirati“ starosjedilačke narode. To je u jednu ruku dovelo do propasti i pada Aztečkog i Majanskog Carstva, kao i Carstva Inki.
Kolektivni utjecaj Europljana može se danas vidjeti u činjenici da je kršćanstvo najveća svjetska religija po broju vjernika.
Daljnje čitanje:
1. Baquedano, E. (2006), Aztec, Inca & Maya. Dorling Kindersley Limited.
2. Phillipson, R. (1992.), Linguistic Imperialism. Oxford University Press.
3. Smith, B. G. (2000.), Imperialism: A History in Documents. Oxford University Press.
Ovdje možete preuzeti našu aplikaciju!
