Materijalizam, iako naziv i za filozofsko učenje, češće asocira na stav suvremenog čovjeka kojemu je interes usmjeren prema materijalnim dobrima. U nastavku propitujemo koliko može biti problematičan.
Pravo značenje
Iako većina shvaća ovaj pojam, važno je napomenuti neke odrednice.
Jasno je da se ljudi nerijetko vezuju za dobra koja posjeduju. Još ako im se doda sentimentalna vrijednost – značaj postaje neprocjenjiv.
Svatko od nas posjeduje značajke materijalizma, koliko god mi to željeli negirati. Takvo što je neizbježno za funkcionalan život 21.stoljeća, kojeg obilježava konzumerizam. Odnos ljudi i predmeta je složen i dinamičan, a ne možemo tvrditi da je urođen. Prvi kontakti i uspostavljanje veza s materijalnim događaju se u najranijim fazama života.
Prema tome, materijalizam, iako naziv za filozofski pravac koji stoji u suprotnosti s idealizmom, popularno je shvaćen kao izražen interes za fizičkim stvarima.
Hoarding disorder
Materijalna “opsesija”, kao i svaka druga, lako može izmaknuti kontroli.
“Blaža” posljedica koja može proizaći iz potrebe za posjedovanjem stvari jest tzv. hoarding disorder (kompulzivni poremećaj gomilanja stvari). Kao što termin kazuje, ljudi s ovim poremećajem imaju potrebu za konstantnim skupljanjem i čuvanjem i najnepotrebnijih stvari.
Mayoclinic.org objašnjava;
“Osobe s kompulzivnim poremećajem gomilanja stvari obično čuvaju predmete jer:
- Vjeruju da su ti predmeti jedinstveni ili će im biti potrebni u budućnosti,
- Predmeti imaju važan emocionalni značaj – podsjećaju na sretnija vremena ili predstavljaju voljene osobe ili kućne ljubimce,
- Osjećaju se sigurnije kada su okruženi stvarima koje čuvaju,
- Ne žele ništa odbaciti.”
Ostale posljedice materijalizma
Osim kompulzivnog poremećaja, materijalizam i na druge načine može utjecati na život ljudi.
Istraživanje sa sveučilišta Brigham koje je uključivalo 1700 parova pokazalo je kako ljudi s materijalističnim tendencijama češće žive nezadovoljno, u nesretnim brakovima i vezama. 15 posto uspješnije i stabilnije odnose imat će ljudi kojima novac nije životni prioritet.
“Mislili smo da će u neskladu živjeti partneri od kojih je jedan rasipnik, a drugi štedljivac. Međutim naša studija pokazala je da su najviše na ratnoj nozi parovi u kojima su oba partnera materijalisti”, izjavio je voditelj istraživanja.
Također, druga istraživanja otkrila su kako su upravo materijalisti najčešće i emocionalno nezreli, zatvoreniji i teže ostvaruju zdrave i funkcionalne odnose. Ako im to i pođe za rukom, neće biti dugog vijeka.
Zato se svakako zapitajte i promislite koliko je materijalizam prisutan u vašim životima!
Pročitajte više:
