Što ima veću ulogu u razvoju srčanih bolesti – genetika ili način života

srčane bolesti
Foto: Pixabay

Na pojavu većine srčanih bolesti veći utjecaj ima životni stil nego genetika

Rezultati istraživanja predstavljeni na Svjetskom kongresu kardiologije, održanom u rujnu ove godine, pokazali su kako su fizička neaktivnost, pušenje, visok krvni pritisak, dijabetes i visoka razina kolesterola kod mladih pacijenata sa srčanim bolestima imali puno veću ulogu u razvoju bolesti nego genetika.

Studija je provedena nad 1075 pacijenata, od kojih je njih 555 imalo bolest koronarnih arterija. Prosječna starost ispitanika iznosila je 45 godina, a 87% njih bili su muškarci. Genetske predispozicije i razina faktora rizika kod ovih ispitanika uspoređene su s kontrolnom skupinom od 520 zdravih dobrovoljaca (86% muškarci prosječne dobi od 44 godine).

Određeno je pet modificirajućih faktora rizika: fizička neaktivnost, pušenje, visoki krvni pritisak, dijabetes i visoki kolesterol. Gotovo tri četvrtine pacijenata (73%) imalo je barem tri od ovih pet faktora, dok je u kontrolnoj skupini isti broj faktora imalo njih 31%. U obje skupine se vjerojatnost od razvoja bolesti koronarnih arterija eksponencijalno povećavala sa svakim dodatnim faktorom rizika.

Rezultati sugeriraju da bi zdrav način života trebao biti prioritet kada je u pitanju prevencija srčanih bolesti

Svi sudionici bili su podvrgnuti sekvenciranju genoma, a dobiveni podaci su korišteni za izradu genetske ocjene rizika koja sadrži 33 varijante za koje se smatra da doprinose razvoju bolesti koronarnih arterija ili faktorima rizika poput visokog krvnog tlaka. Prosječni rezultat bio je viši kod pacijenata, u odnosu na kontrolnu skupinu.

Rezultat je također bio neovisni prediktor za preuranjenu pojavu bolesti koronarnih arterija. Međutim, kako je broj modificirajućih faktora rastao, doprinos genetike u razvoju bolesti koronarnih arterija je opadao.

“Genetika ima velik doprinos preuranjenoj pojavi srčanih bolesti, ali ne treba je koristiti kao izgovor da je pojava bolesti neizbježna”, kaže autor studije dr. Joao A. Sousa.

Sousa ističe kako se u praksi često susreću s mladim pacijentima koji boluju od srčanih bolesti i objašnjenje traže u genetici, odnosno obiteljskoj anamnezi. Međutim, kada se u obzir uzmu podaci iz provedenog istraživanja, većina tih mladih pacijenata su pušači, fizički su neaktivni te imaju visoku razinu kolesterola i visok krvni tlak – a na svemu tome se zapravo da poraditi – odnosno, potrebno je prestati pušiti, početi redovito vježbati, jesti zdravije te redovito provjeravati krvni tlak i razinu kolesterola.