Kraći radni tjedni mogli bi pomoći kod ravnopravnosti spolova, smanjenja broja nesreća, borbe protiv klimatskih promjena i još puno toga, tvrdi povjesničar i autor Rutger Bergman
Britanski ekonomist John Maynard Keynes je u ljeto 1930. godine u Madridu održao neobično predavanje na kojemu je rekao da će se čovječanstvo za stotinu godina suočiti s najvećim izazovom ikada – što učiniti s morem slobodnog vremena.
Ipak, današnji izazovi s kojim se suočavamo nisu dosada i mnoštvo slobodnog vremena, nego stres i neizvjesnost.
Određena istraživanja su dokazala da produktivnost i duže radno vrijeme ne idu zajedno. Zaposlenici Applea osamdesetih su godina nosili majice s natpisima “Working 90 hours a week and loving it!”, a stručnjaci za produktivnost kasnije su izračunali da je svijet mogao godinu dana ranije uživati u revolucionarnom Macintosh računalu – da su zaposlenici radili upola manje sati.
Postoje mišljenja da je čak i 40 radnih sati tjedno previše, a istraživanja sugeriraju da osobe koje se stalno moraju oslanjati na svoje kreativne sposobnosti u prosjeku ne mogu biti produktivne više od šest sati dnevno.
Nije slučajnost da su bogate svjetske zemlje također smanjile broj radnih sati, a u nastavku pročitajte koji su to problemi za koje se tvrdi da bi se mogli riješiti kada bi se skratio radni tjedan.
Manje nesreća i stresa
Manje rada bi pomoglo smanjiti stres, a brojne studije su pokazale da su ljudi koji manje rade zadovoljniji sa svojim životima. U nedavnoj anketi koju su njemački istraživači proveli među zaposlenim ženama, otkriveno je kako bi trebao izgledati “savršen dan”, a posao se na popisu stvari koji čine taj savršeni dan našao na dnu.
Ispostavlja se da bi kraći radni tjedan bio koristan i u borbi protiv klimatskih promjena – skraćivanje radnog tjedna na globalnoj razini značajno bi smanjilo emisiju štetnih plinova.
Ljudi koji rade prekovremeno skloniji su greškama pa bi skraćivanje dugih radnih dana moglo smanjiti i broj nesreća.
Kraće radno vrijeme moglo bi smanjiti i nejednakost među spolovima. Muškarci bi imali više vremena posvetiti se obitelji i dati veći doprinos u kućanskim poslovima pa bi se žene mogle više posvetiti poslu, piše Bergman u svojoj knjizi “Utopija za realiste: Kako možemo izgraditi idealan svijet“.
Želimo li uopće manje raditi?
Diljem svijeta su provedene ankete o tome žele li ljudi uopće kraći radni tjedan. Amerikanci su na pitanje žele li raditi dva tjedna za dodatnu plaću ili žele dva tjedna slobodno, dvostruko više ispitanika se odlučilo za dva tjedna rada za dodatnu plaću.
Britancima je bilo postavljeno pitanje bi li radije osvojili lutriju ili radili manje, dvostruko više ljudi je izabralo drugu opciju.
San o kraćem radnom tjednu trenutno je teško dostižan
Manje rada ostavlja nam više vremena za druge stvari koje su nam važne, poput obitelji, uključenosti u zajednicu i rekreacije, ali kako to postići?
Jako mali je broj političara koji bi podržali ideju uvođenja kraćeg radnog tjedna, a upravo od njih sve treba krenuti.
Poslodavcima je zbog velikih troškova rada trenutno jeftinije odrediti da jedna osoba radi prekovremeno nego da zaposle još jednu osobu.
Izvor: Ideas.Ted