Božić svake godine u svim zemljama postaje sve sličniji – ukrašavaju se ulice i trgovi, kite se božićna drvca, vrte se božićne pjesme i poruke
Ako ste se ikad pitali kakvi su božićni običaji u drugim zemljama u svijetu, pročitajte kako Božić slave u Rusiji, Iranu, Japanu, Australiji itd.
Velika Britanija
U Velikoj Britaniji se imela prva počela koristiti kao božićni ukras – vjenčićima imele su se ukrašavala vrata i unutrašnjost domova.
Božićni običaji u Velikoj Britaniji su takvi da se na Badnjak na rubove kreveta ili na kamin vješaju čarape u koje će Djed Božićnjak ostaviti darove.
Božićno jutro započinje otvaranjem darova, a kasnije slijedi ručak i nakon njega se prati govor kraljevske obitelji. Britanci tog dana odlaze u posjet rodbini i susjedima, a za vrijeme božićne večere tradicionalno služe božićni puding (najčešće od šljiva).
Švedska
Šveđani božićno drvce postavljaju dva dana prije Božića i ukrašavaju ga švedskim zastavama, jabukama, ukrasima od slame i patuljcima s crvenim kapama. Tog se dana priprema hrana za Badnjak i postavljaju se darovi.
Tradicionalne božićne slastice u toj zemlji su paprenjaci u raznim oblicima i tvrdi bomboni punjeni bademima knäck. Pije se švedski sirup Julmust koji se može kupiti samo u božićno vrijeme.
U Švedskoj se za Badnjak poslužuje sušeni bakalar, božićna šunka, svinjske nogice i razne slastice. Proslava Božića počinje doručkom – kašom od riže s cimetom, a obitelj se točno u 15 h okuplja ispred TV-a gdje zajedno gledaju crtiće.
Njihova tradicionalna božićna jela su malene kobasice, mesne okruglice, dimljena jegulja, krumpir s haringom i vrhnjem itd.
Irska
Katoličke obitelji su ondje za vrijeme britanske okupacije stavljale tri svijeće na prozor, a ta se tradicija održala do danas. Irci danas na prozor stavljaju svijeće kako bi osvijetlile put Svetoj obitelji ili putnicima koji traže prenoćište.
Oni božićno drvce rijetko ukrašavaju, ali zato postavljaju jaslice. Običaj je u vrijeme Božića ispred kuće ostaviti komad mesne pite i bocu piva za Djeda Božićnjaka.
Rusija
Rusi slavlje započinju 6. siječnja. Tada služe večeru u 12 sljedova u čast na 12 apostola. Služe ribu, juhu od cikle, kupus punjen prosom, boršč, kuhano sušeno voće itd. Božić se prema julijanskom kalendaru slavi 7. siječnja, a najavljuje ga jutarnja zvijezda.
Osim “Tatice Mraza” kojeg ne prate sobovi nego djevojčica pahuljica i dječak Nova godina, vjeruju da ih daruje i Babuška – tradicionalni božićni lik. Legenda kaže da je zbog hladnoće odbila posjetiti Isusa s mudracima, ali se predomislila i krenula s košarom punom darova. Nikada nije pronašla Isusa pa zato posjećuje svaku kuću i dobroj djeci ostavlja darove.
Australija
S obzirom na to da je ondje ljeto, božićne večere se u Australiji često održavaju na plaži, a oni koji ostanu doma, zabavljaju se uz bazen ili igrajući kriket.
Australci jedu puricu, šunku, svinjetinu, pitu od mljevenog mesa i puding od šljiva u kojem se nalazi neko iznenađenje. Sve ukrašavaju australskom izvornom biljkom Christmas Bush.
U Melbourneu se na Badnjak okupe deseci tisuća ljudi koji pjevaju božićne pjesme. Ta tradicija je započela još 1937. godine, a u australskim se gradovima održava i danas.
SAD
Božić je u Sjedinjenim Američkim državama izrazito komercijalan, a sama tradicija Djeda Božićnjaka kakvog danas poznajemo nastala je u 19. stoljeću u Americi. Božićni običaji se razlikuju od države do države, ali većina Amerikanaca slavi Božić uz razmjenu darova i posjećivanje obitelji.
Kuće ukrašavaju imelama i lampicama, a njihova tradicionalna božićna večera sastoji se od pečene purice, patke, guske ili šunke s povrćem i umacima, a za desert služe razne pite i puding.
Iran
Iranci prvih 25 dana u prosincu provode veliki post – ne jedu meso, jaja, sir i mlijeko. Post traje do Badnjaka, a na Božić Iranci prije zore odlaze na misu kako bi se pričestili i prekinuli post. Nakon toga slijedi gozba koja traje nekoliko dana.
Japan
Mali broj Japanaca vjeruje u Krista, ali većina ih ukrašava svoje domove i u posljednje vrijeme sve više njih slavi Božić.
Božić u Japanu nije blagdan koji se provodi u krugu obitelji, već se Japanci taj dan trude provesti čineći dobra djela za druge, osobito za bolesne.
Djeca se ondje trude biti dobra jer se vjeruje da budistički redovnik Hotei-osho, koji ima oči i na stražnjoj strani glave, donosi darove u svaku kuću. Ima i djece koja nisu ljubitelji budističkog svećenika pa oni vjeruju da im darove donosi Santa sa sobovima.
