Što stoji iza rekordnog pada nezaposlenosti u Hrvatskoj

smanjenje nezaposlenosti, dzs, zaposlenost, nezaposlenost
Foto: Pixabay
Na smanjenje nezaposlenosti i rast stope zaposlenosti u velikoj mjeri utječe kontinuirano smanjenje radno sposobnog stanovništva

Najnoviji podaci iz Ankete o radnoj snazi koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuju da je u drugom tromjesečju 2018. godine u Hrvatskoj bilo 1,67 milijuna zaposlenih, što je 38 tisuća više nego u istom razdoblju 2017. Broj nezaposlenih je pao za 65 tisuća, na 136 tisuća.

DZS Anketu o radnoj snazi provodi svaka tri mjeseca, na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO).

Stopa nezaposlenosti u razdoblju od travnja do lipnja ove godine iznosila je 47,3 posto, što je porast za 1,6 postotnih bodova na tromjesečnoj razini, a 1,3 postotna boda na godišnjoj razini.

Iako bi mnogi pomislili kako su navedene brojke optimistične, treba znati da na smanjenje nezaposlenosti i rast stope zaposlenosti u velikoj mjeri utječe kontinuirano smanjenje radno sposobnog stanovništva.

DZS procjenjuje da je samo prošle godine broj stanovnika u Hrvatskoj smanjen za gotovo 50 tisuća, a broj radno aktivnih stanovnika u promatranom razdoblju je pao za 26 tisuća. Na to je, osim negativnog prirodnog prirasta, utjecalo i pojačano iseljavanje.

Na negativne aspekte tržišta rada upozoravaju istraživači Ekonomskog instituta Zagreb, koji navode da se iza drastičnog pada nezaposlenosti nalaze iseljavanje, negativna demografska kretanja i mjere aktivne politike zapošljavanja, a ne otvaranje radnih mjesta.

Najviše novih radnih mjesta otvoreno u ICT sektoru

Kada se radi o kretanju zaposlenosti, najveći broj radnih mjesta otvoren je u informacijskoj i komunikacijskoj djelatnosti (broj zaposlenih je povećan za 25 tisuća), zatim slijedi prerađivačka industrija (23 tisuće dodatnih radnih mjesta), građevinarstvo (10 tisuća novih radnih mjesta) i obrazovanje (13 tisuća novozaposlenih).

Kad su turizam i ugostiteljstvo u pitanju, zanimljivo je da unatoč snažnoj eksploziji sektora nije došlo do povećanja broja zaposlenih. Naime, broj zaposlenih u drugom kvartalu ove godine smanjen je za 1000 u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Osjetan pad zaposlenosti bilježe djelatnosti prijevoza i skladištenja (broj radnih mjesta smanjen za 21 tisuću), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (15 tisuća radnih mjesta), trgovina (devet tisuća), financije (četiri tisuće).

Izvor: Tportal