Pahor je izrazio nezadovoljstvo odlukom Europske komisije da se neće miješati u bilateralni spor Hrvatske i Slovenije
Slovenski predsjednik Borut Pahor je u svom govoru na uvodu Bledskog strateškog foruma, na kojem su sudjelovali i povjerenica Europske komisije Violeta Bulc, glavni pregovarač Europske unije za Brexit Michael Barnier, nekoliko ministara vanjskih poslova te predstavnici europskih političkih i ekonomskih organizacija, istaknuo kako se za razliku od prethodnih govornika, ministra vanjskih poslova Karla Erjavca i premijera na odlasku Mire Cerara, mora osvrnuti na “osjetljivo pitanje” proširenja EU-a na jugoistok Europe.
Pahor je izrazio nezadovoljstvo odlukom Europske komisije da se neće miješati u bilateralni spor Hrvatske i Slovenije.
Slovenija je u ožujku ove godine, nadajući se da će je imati na svojoj strani, pisala Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici.
Europska komisija je u lipnju donijela odluku da se neće miješati u hrvatsko-slovenski granični spor i očitovati se o slovenskom podnesku kojim Slovenija tvrdi da Hrvatska krši pravo Europske unije neprovođenjem arbitražne odluke, a Izvršno tijelo EU-a je tom prilikom reklo da Hrvatska i Slovenija trebaju naći rješenje u prijateljskom duhu.
EK šalje negativnu poruku zemljama zapadnog Balkana
Pahor je na Bledu naglasio da Komisija svojim stavom prema odluci arbitražnog suda ne prepoznaje da šalje negativnu poruku zemljama zapadnog Balkana koje će za ulazak u EU trebati riješiti brojna pitanja i upitao zašto bi države postizale bilateralne dogovore ako ih ne moraju poštivati.
U govoru je također rekao da je EU u zastoju. Kazao je kako ne smatra da je u krizi jer bi to bilo strogo, ali misli da postoji mnogo argumenata da se radi o zastoju.
Pahor upozorava da ne znači da na mjestu stoje i oni koji nisu za daljnje jačanje Europske unije jer se vidi sve veći povratak nacionalnim politikama i smatra da oni koji su proeuropski nastrojeni nemaju jasnu viziju budućnosti, a ako se ona ne stvori, zastoj će prerasti u nazadovanje. Zaključio je kako bi u slučaju da dođe do prevladavanja nacionalne politike nad europskom moglo doći do krize.
Slovenski čelnik tvrdi da se takva oslabljena EU neće moći proširiti na zapadni Balkan i ističe da je potrebno da se poduzme neka vrsta političkog rizika, predloživši nešto poput referenduma o pitanju kojim bi se pokazalo da većina članica još uvijek podržava Uniju, piše Tportal.
