Hrvati su se najviše selili u Njemačku, a zanimljivo je da je velik broj i onih koji su za svoju novu zemlju izabrali Bosnu i Hercegovinu, gdje je otišlo približno jednako ljudi koliko i u Irsku
Državni zavod za statistiku je u petak objavio podatke u kojima stoji da se prošle godine iz Hrvatske iselilo 47.352 ljudi, tri puta više nego što ih se doselilo – 15.553. Zavod se vodio podacima prikupljenima u MUP-u za 2017. godinu, a među onima koji su se iselili je nešto više muškaraca nego žena.
Demografski trendovi u Hrvatskoj su sve lošiji – rađa se manje djece, a broj onih koji su se iselili se konstantno povećava. Primjerice, 2013. godine se iselilo 15.262 ljudi, dok je 2016. godine taj broj porastao na 36.436, a 2017. na 47.352 ljudi koji su napustili Hrvatsku.
Broj doseljenih je također porastu ali dosta manjem nego broj iseljenih. 2013. godine ih se doselilo oko 10 tisuća, 2015. 13.985, a 2017. 15.553.
Hrvatski građani su se prošle godine najviše iseljavali u Njemačku gdje ih je preselilo 28.972, što je ustvari više od pola ukupnog broja iseljenih. Zatim slijede Austrija u koju je otišlo 2.684 hrvatskih državljana, Irska s 2.675, Bosna i Hercegovina u koju je otišlo tek oko tristo Hrvata manje nego u Irsku, njih 2.328 i Srbija u koju je tijekom 2017. godine preselilo.
Najviše iseljenih u Gradu Zagrebu
Gledano po županijama, najviše iseljenih ima u gradu Zagrebu (6.814), u koji se najviše ljudi i doselilo (3.715). Po broju iseljenih iza Zagreba se nalaze dvije najsiromašnije županije Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska s oko pet tisuća iseljenih, ali za razliku od Zagreba, u te dvije županije se doselilo po petstotinjak ljudi.
Najmanje ljudi se iselilo iz Dubrovačko-neretvanske, Krapinsko-zagorske i Ličko-senjske županije.
Objavljeni su i podaci koji se tiču stope nataliteta i mortaliteta, a trendovi su negativni. Umrlo je 3,8 posto više ljudi nego 2016. godine, a rođeno je 2,6 posto manje djece nego 2016. U svim je županijama zabilježen negativni prirast, a stopa na području cijele Hrvatske je stopa prirodnog porasta bila negativna i iznosila -4,1 posto, odnosno bilo je 16,921 više umrlih nego rođenih.
Pozitivan prirast je bio u 40 gradova (općina), a negativan je bio u njih 506 i Gradu Zagrebu, dok ih je 9 imalo nulti prirast.
Izvor: Telegram.hr
