Prvaci u EU: 72,3% Hrvata u dobi od 18 do 34 godine živi s roditeljima

mladi, mladi hrvati, demografija
Flickr / ironypoisoning
Dok u Danskoj mladi iseljavaju iz roditeljskog doma nakon 21. rođendana, Hrvati se osamostaljuju tek sa 32 godine

Kad govorimo o statističkim podacima, mogli bismo reći da Hrvatska rijetko predvodi neku tematsku ljestvicu zemalja Europske unije. No, kako se čini, na nekim poljima smo doista prvaci – ali to ne znači da se nužno imamo čime pohvaliti. Naime, Eurostatovi podaci za 2016. godinu pokazali su da čak 72,3 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 18 do 34 godine živi s roditeljima, najviše od svih zemalja EU.

U mediteranskim zemljama, s kojima Hrvatska u određenoj mjeri dijeli stanoviti kulturno-mentalni sklop, situacija je slična. A ipak, i dalje prednjačimo: u Grčkoj, na Malti, u Italiji i Španjolskoj s roditeljima živi oko 60 posto mladih u navedenoj dobnoj skupini.

U Sloveniji, Bugarskoj i Rumunjskoj s roditeljima živi oko 60 posto mladih. U Srbiji se taj postotak kreće oko 67, a u Makedoniji nešto više, 73,3 posto. Slovačka se također može svrstati u ovu skupinu s oko 70 posto mladih koji žive u roditeljskom domu, piše Novi list.

Očekivano, na dnu ljestvice nalaze se skandinavske zemlje. U Finskoj s roditeljima živi 20 posto ljudi u dobi od 18 do 34 godine, a u Danskoj 19,7 posto, najmanje u Europi.

Mladi Hrvati odlaze od kuće tek nakon fakulteta

Mladi Danci, Finci i Šveđani iz roditeljskog doma u prosjeku odlaze kad navrše 21 godinu. Kod nas mladi napuštaju obiteljsko gnijezdo tek sa 32 godine, kao i Makedonci ili Crnogorci. Maltežani, Španjolci, Grci i Talijani dom napuštaju s oko 30 godina, kao i Slovaci. Mladi Slovenci osamostaljuju se nešto ranije od Hrvata, s otprilike 29 godina.

Možemo li ključ ovog poraznog trenda tražiti u životnom standardu? Baš i ne. U Hrvatskoj je među mladima do 25 godina starosti gotovo 25 posto nezaposlenih, ali u Grčkoj ih je više od 40 posto, u Španjolskoj 36, a u Italiji 32 posto, pa ih svejedno više odlazi od kuće, a to čine ranije nego mladi Hrvati.

Stjepan Šterc, demograf i docent na PMF-u u Zagrebu, smatra da temelj problema leži u činjenici da hrvatski obrazovni sustav djecu navikava na nesamostalnost. Dok je u drugim mediteranskim zemljama strukovno obrazovanje jednako zastupljeno kao gimnazijsko, u Hrvatskoj velik broj djece nakon završene osnovne škole upisuje gimnazije. Nakon mature i dalje nisu spremni za samostalan život: nemaju stručne prakse i ovise o roditeljima kroz studij koji se nerijetko otegne, kazao je Šterc.

“Djeca odlaze od kuće nakon fakulteta – najranije s 25 do 27 godina. Prosječno trajanje mirovine je 17 godina, a očekivani životni vijek za muškarce 78, odnosno 81 godinu za žene. To znači da smo neaktivni više od 50 posto svog životnog vijeka”, naglasio je profesor i dodao da se u Hrvatskoj nedovoljno razvija osjećaj odgovornosti u mladih.