U brojnim pokušajima kojima se željelo privući strane ulagače u Hrvatsku, nekoliko puta se neslužbeno spominjala mogućnost da Vlada investitorima koji to žele omogući dobivanje državljanstva, ali takav prijedlog nije službeno ušao u proceduru brojnih zakona čijim se izmjenama pokušalo privući strani kapital
Dok je u Mađarskoj, Portugalu i Španjolskoj strancima za izdavanje putovnice postavljen uvjet da moraju posjedovati nekretninu ili državne obveznice, Malta za izdavanje putovnice strancima traži novac, točnije 650.000 eura.
Na pitanje ima li smisla da Hrvatska razmotri ponudu izdavanja putovnice strancima za novac ili neku drugu vrijednost, demograf Stjepan Šterc odgovara da u interesu opstojnosti države i njezinih stanovnika treba razmisliti o svemu pa i o mogućnosti da se olakša pristup državljanstvu.
Šterc je podsjetio na slučajeve sportaša koji su po ubrzanoj proceduri dobili hrvatsko državljanstvo, a iako nije navodio imena, svi se sjećamo dizača utega Nikolaja Pešalova i šahovskog velemajstora Garija Kasparova te nekoliko košarkaša, odbojkašica i karatista koji su također po ubrzanoj proceduri dobili hrvatske putovnice.
Za početak utvrditi stanje u dijaspori
Stjepan Šterc nije zagovornik preslikavanja rješenja koje su druge članice Europske unije donijele za lakše stjecanje državljanstva jer svaka zemlja ima svoje specifičnosti. Odgovor na pitanje kako se može olakšati stjecanje državljanstva i što se želi i može postići na taj način je dosta otežan zbog činjenice da Hrvatska nema jedinstvenu strategiju populacijskih, demografskih i obiteljskih politika. Potrebno je imati ciljeve kako bi se razradili alati jer ako nema ciljeva, nema ni načina kako doći do njih, ističe Šterc.
Navodi kako ne zna kojim su se ciljevima i kriterijima vodile Mađarska, Portugal, Malta i druge zemlje koje su omogućile stjecanje državljanstva, ali podsjeća da Hrvatska ima veliku dijasporu i da bi trebalo vidjeti imaju li svi oni iz dijaspore koji to žele hrvatsko državljanstvo , je li im uopće ponuđena ta mogućnost i znaju li potomci hrvatskih iseljenika da mogu dobiti našu putovnicu. Šterc smatra da bi to moglo biti polazište, a onda bi se kasnije mogle razmotriti i druge mogućnosti.
Prema sadašnjem je zakonskom rješenju strancu omogućena dodjela državljanstva na temelju boravka u Hrvatskoj duljeg od osam godina, znanja hrvatskog jezika ili braka s hrvatskim državljaninom. Međutim, stranac također može zatražiti i dobiti hrvatsko državljanstvo ako Ministarstvo unutarnjih poslova procijeni da je to u interesu države, iako osoba ne zadovoljava nijedan od spomenutih uvjeta.
MUP takvu procjenu donosi na preporuku ministarstva nadležnog za djelatnost kojom se tražitelj državljanstva bavi, a iz primjera spomenutih sportaša Pešalova i Kasparova je jasno kako ni oni ne bi dobili putovnicu da se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije usuglasilo s tim.
U MUP-u je u zadnje četiri godine 175 stranaca dobilo hrvatsko državljanstvo s obrazloženjem da je to u interesu države. Nakon ulaska Hrvatske u EU je porastao i broj stranaca koji žele naše državljanstvo, ali ne velikom progresijom. MUP je 2013. godine zaprimio 3579 zahtjeva stranaca za putovnicama, dok je u prvoj godini članstva u EU bilo manje takvih molbi, a prošle je godine naše državljanstvo zatražilo 4675 stranaca.
Od primljenih 18.772 zahtjeva u četiri godine, odobreno ih je 14.195
Iz MUP-a napominju da nije propisana kvota broja osoba koje se prima u hrvatsko državljanstvo, nego podnositelj sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu u svom zahtjevu navodi pravni temelj njegova stjecanja, a Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju provedenog upravnog postupka, utvrđenog činjeničnog stanja i ocjene svih dokaza utvrđuje jesu li zadovoljeni uvjeti za stjecanje hrvatskog državljanstva. U razdoblju od 2013. do 2017. godine je primljeno 18.772 zahtjeva za dobivanje hrvatskog državljanstva, a odobreno ih je 14.195.
‘Bussines citizenship’ model
U brojnim pokušajima kojima se željelo privući strani kapital u Hrvatsku, nekoliko puta se neslužbeno spominjala mogućnost da Vlada investitorima koji to žele omogući dobivanje državljanstva, ali takav prijedlog nije službeno ušao u proceduru brojnih zakona čijim se izmjenama pokušalo privući investicije.
U Hrvatskoj narodnoj stranci su potvrdili da se za vrijeme dok je Zoran Milanović bio predsjednik Vlade razmišljalo o privlačenju investitora dodjelom državljanstva. U HNS-u navode da su razradili model koji je u svijetu poznat kao ‘bussines citizenship’ i čija procedura uključuje ozibljnost ulagača, provjeru podrijetla kapitala i dugoročnost njegova interesa za državu čije državljanstvo traži, ali unutar tada vladajuće koalicije nije bilo sluha za njihov prijedlog pa će isti pokušati staviti u program sadašnje Vlade.
Jedan od razloga zbog kojih Hrvatska još uvijek nije spremna trgovati putovnicama kako bi privukla strani kapital je taj što postoje zemlje poput Kine, Rusije i Srbije , čiji novac bez obzira na zaklinjanja u slobodu protoka kapitala još uvijek nije dobrodošao u Hrvatskoj.
Izvor: Slobodna Dalmacija