Građani kojima je grijanje preskupa stavka u odnosu na budžet kojim raspolažu snalaze se na druge načine. Porazna je činjenica da su ljudi u kontinentalnim krajevima prisiljeni provoditi vrijeme u trgovačkim centrima kako bi se malo ugrijali u hladnim mjesecima
Deset posto stanovništva Hrvatske ne može si priuštiti adekvatno grijanje u zimskim mjesecima. Dio je to šire porazne statistike prema kojoj si čak 54 milijuna Europljana ne može dovoljno zagrijati dom, što ih svrstava u kategoriju energetskog siromaštva, javlja HRT.
Hrvati koji ne pale grijanje zbog previsokih troškova prisiljeni su snalaziti se na druge načine. Stanovnici kontinentalnih krajeva sa svojim obiteljima provode vrijeme u trgovačkim centrima kako bi se ugrijali tijekom dana, kaže Dunja Mak iz Potrošačkog foruma u Osijeku.
Oni koji, pak, žive u priobalju, lakše podnose zimu na sunčane dane bez hladnog vjetra. Iako su povijesno Hrvati najviše grijali domove na drva, koja su dosad bila jedan od povoljnijih energenata, situacija se i na tom polju mijenja. Drva su u odnosu na prošlu godinu poskupila do 20 posto, pa metar bukovine u Splitu sada košta oko 600 kuna.
U Potrošačkom kodu je HRT predstavio jedan u nizu tužnih primjera stanovnika koji si ne mogu priuštiti jednu od osnovnih životnih potreba. Umirovljenica Štefica Vojnović nakon nekoliko desetljeća rada u knjižnici ima mirovinu od 2700 kuna, pa je mjesečni račun za grijanje od 500 kuna jednostavno preveliko opterećenje za kućni budžet. Otkad su u njenoj zgradi ugradili razdjelnike, Štefica grijanje ni ne pali, a svejedno ga plaća 200 kuna mjesečno.
