Bankarske afere

novac, banke, afere
pixnio.com

Posljednjih dana se zanimljive stvari događaju na bankarskom tržištu u Hrvatskoj

OTP Grupa je, nakon već ranijeg preuzimanja Splitske banke, navodno zainteresirana za kupnju Addiko banke čime bi postala jedan od vodećih regionalnih igrača. Strane banke kod nas imaju strateški interes i njihova zarada se u periodu od 2009. do 2018. kretala u iznosu od 20 milijardi  kuna prema podacima iz Novog lista.

Na strane vlasnike banaka se kod nas ne gleda dobro jer velike zarade od bankarskih usluga odlaze u inozemstvo, ali mi često zaboravljamo na koji način smo odradili svoju ulogu u propasti nekih banaka i koliko je samo kriminalnih radnji otkriveno u cijelom nizu privatizacijskih priča od sredine devedesetih pa do danas.

Sustavne malverzacije

Postoji jedan cijeli niz banaka koje su u Hrvatskoj otišle u stečaj pod sumnjivim okolnostima ili su iz njih izvlačeni novci putem kriminalnih radnji.

Glumina banka otvorena 1994. je nekad spadala među prvih pet banaka u Hrvatskoj prema zaradi i njen vlasnik Marko Marčinko je tijekom druge polovice devedesetih uspješno vodio poslovanje. Problemi su nastali kada je banka došla u probleme i krenula u posudbu novca od HNB-a za održavanje likvidnosti.

Poslovanje je rezultiralo dugovima te je HNB kao vjerovnik pokrenula stečaj nad bankom. Tijekom tog procesa stečajni upravitelj Pero Hrkać je iz banke izvukao preko 25 milijuna kuna zbog čega je došao pod istragu nadležnih tijela i cijeli stečaj je rađen pod vrlo sumnjivim okolnostima. Bitno je spomenuti kako je i sam Marčinko bio osuđen na kaznu zatvora zbog nezakonitog poslovanja s dionicama banke.

Slučaj Riječke banke

O slučaju Riječke banke se mnogo pisalo u medijima. 2000. je dovršen njen proces privatizacije i banka je prodana njemačkom BLB-u koji će u vrlo kratkom roku banku ponovno prodati austrijskoj grupaciji Erste Group.

Još i prije postupka privatizacije došlo je do sumnjivih radnji pa je tako tijekom 2003. godine podignuta optužnica protiv tadašnjeg predsjednika Uprave banke Ivana Štokića, upravitelja deviznog poslovanja Eduarda Nodila i još nekoliko djelatnika i djelatnica. Nodilo je u periodu od 1997. do 2002. sklapao ugovore o prodaji deviza čime je uzrokovao gubitak u iznosu od 814 milijuna kuna, dok je Štokić optužen za zlouporabu položaja i ovlasti.

Dubrovačka banka

Propast Dubrovačke banke krajem devedesetih došla je zbog potpisivanja niza štetnih ugovora za preuzimanje banke koje je trebalo uslijediti od strane tzv. „pet ortaka“ od kojih je jedan bio tajkun Miroslav Kutle.

Građane je sanacija ove banke naknadno bila koštala 3,5 milijardi kuna. 2014. godine je za izvlačenje više od 280 milijuna kuna iz Karlovačke banke podignuta optužnica protiv Marije Šole i ostalih. Šola je koristila funkciju prokuristice i savjetnice Uprave banke za usmjeravanje kredita, a njen sin Sandi je kao predsjednik Uprave Karlovačke banke donosio štetne odluke. Njegova braća Petar i Tomislav, također optuženi, bili su vlasnici tvrtki koje su od banke dobivale novac.

Od manjih banaka se može spomenuti slučaj Credo banke. 2014. podignuta je optužnica protiv njenog predsjednika Uprave Šime Luketina koji se tereti za izvlačenje više od 300 milijuna kuna kroz odobravanje visokorizičnih kredita čime je banku odveo u stečaj.

Hypo banka s najviše afera

Svakako se kao vodeća banka za afere može istaknuti Hypo banka koja je u Hrvatsku stigla 1996. godine. Sanader je krajem 2018. optužen za ratno profiterstvo jer je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo od Hypo banke proviziju od 3,6 milijuna kuna zbog namještanja kredita za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava.

Zastupnici HDZ-a Davorin Mlakar, Josip Vresk i Danijel Ropuš pod istragom su austrijske policije jer su dobili mito od 630.000 eura kako bi Hypo banci pružili pomoć oko prenamjene zemljišta.

General Vladimir Zagorac je također bio pod istragom s još nekoliko osoba zbog prikrivanja kredita koji je dobio u Hypo banci, a za Ivića Pašalića je i službeno bila 2016. potvrđena optužnica za izvlačenje više desetaka milijuna eura iz banke pod sumnjivim okolnostima.

Još je uvijek aktualna presuda Međunarodnog suda u Londonu po kojoj je Hrvatska Hypo banci dužna isplatiti iznos od 40 milijuna eura zbog namještanja financijskog stanja Slavonske banke koju je Hypo banka službeno preuzela 2008. godine. Presuda još nije pravomoćna, ali sigurno predstavlja još jedan dodatni teret za državni proračun ako se potvrdi.


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije