Sve veća zabrinutost zbog plastike u moru

plastika, zagađenje, more
Plastika ušla u hranidbeni lanac

Plastika je posvuda prisutna u okolišu, jer njezina proizvodnja eksponencijalno raste, a zbrinjavanje uvelike zaostaje. Ne radi se samo o krupnim i zamjetljivim komadima te teško ili nikako razgradive materije.

Nevidljiva vlakna plastike svuda su oko nas jer otpadaju s odjeće, s automobilskih guma ili iz plastičnih boca bez kojih se neki od nas ne odvajaju ni u kratkoj šetnji gradom. Pored toga, granule plastike nevidljivo su umetnute u niz proizvoda poput onih za osobnu njegu.

Plastika iz okoliša ulazi u hranidbeni lanac. U obliku mikroplastike se bez kontrole širi u biljne i životinjske vrste te u ljudski organizam.

Dok je proizvodnja plastike u svijetu 1950. iznosila dva milijuna tona, 2017. se popela na 8,3 milijardi tona, a do 2050. bi mogla doseći 34 milijarde tona, ističe voditeljica morskog programa IUCN-a na Sredozemlju Marie-Aude Sevin.

Da bi okupljenima na nedavno održanom trećem skupu okolišnih novinara Sredozemlja u Barceloni dočarala koliko je to uistinu plastike, Marie-Aude Sevin „prepakirala“ je trenutnu svjetsku proizvodnju u prostor 800 tisuća puta veći od Eiffelovog tornja, 25 tisuća puta veći od Empire State Buildinga ili tovar teži od 80 milijuna kitova.

Stručnjaci su uočili da je u svake godine ponovo rekordnom povećanju proizvodnje plastike sudjelovalo najviše multinacionalnih tvrtki koje se bave fosilnim gorivima, što ih je povezalo s uzrocima urgentnih klimatskih promjena.

Mi stalno mislimo da je to neka daleka budućnost, ali smo zapravo debelo u tome sada, bez kalkuliranja kaže Marie-Aude Sevin, koja u izlaganjima koristi ne samo vještine svojih studija biologije, komunikologije i ekonomije, nego, dojam je, i iskrenu ljudsku zabrinutost.

U Sredozemnom moru razmjerno najviše otpada u svijetu

U sadržaju smeća 2015. našlo se 6,3 milijardi tona plastike, a 2050. predviđa se, bit će je i dvostruko više. Najviše je završi u okolišu. Mnogi su po unutrašnjosti Dalmacije i Hercegovine zapazili mnoštvo vrećica koje prve jesenje bure podignu i zakače za žbunje. Kiše ih speru u rijeke, koje ih potom, logikom funkcioniranja ekosistema, odnesu u more.

Deset najvećih svjetskih rijeka donose u more oko 90 posto sve plastike, koja ondje završi kao otpad, ističe Patrick Wegerdt iz Glavne uprave za okoliš Europske komisije.

Sredozemnom moru je pripala neslavna uloga. Proglašeno je morem s najviše otpada u svijetu, pri čemu se posebno ističe udio plastike. Kada se gleda samo mikroplastika, komadići te tvari veličine od pet milimetara do nevidljivo sitnih dijelova, u Sredozemnom mora je ima četiri puta više nego u Kalifornijskom zaljevu, navodi talijanska ekologinja sa Sveučilišta u Sieni Christina Fossi.

Sredozemno more je zatvoreni bazen s visoko-urbaniziranom i razvijenom obalom, s jakim turističkim destinacijama, gustim prometom i velikim rijekama koja se ulijevaju u „Središte svijeta“.

Godišnje se na Sredozemlju stvori 208-760 kg smeća po glavi stanovnika, ovisno o njegovim dijelovima. Dnevno u smeću sredozemnih zemalja završi oko 731 tone plastike, s velikom razlikom među zemljama.

Najveća količina smeća na dnu Sredozemnog mora, do 100 tisuća komada po kilometru četvornom, pronađena je u blizini francuske obale. Najveća gustoća plutajuće mikroplastike, čak do 4,68 milijuna komada po četvornom kilometru, pronađena je uz južne obale Sredozemnog mora.

Svakim zalogajem kit može uzeti oko 70 tisuća litara vode, s kojom unose i brojne komade mikroplastike. Nedavnim istraživanjima, u masnom tkivu kitova pronađeno je prosječno 57 nanograma mikroplastike po gramu tkiva, ističe Christina Fossi i poziva: Vi novinari ste važni da posredujete tu informaciju i date ljudima na uvid o kakvim se problemima radi. (Hina)


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije