Hrvatska vaterpolska reprezentacija je izgubila ključni polufinalni dvoboj Europskog prvenstva protiv Srbije rezultatom 9:7 te tako ostala bez mogućnosti da objedini titule svjetskog i europskog prvaka.
Bila je to jedna od onih pravih derbi utakmica kakve smo već viđali između ove dvije ponajbolje svjetske reprezentacije, međutim, izabranici Dejana Savića i ovoga puta su slavili, kao i u većini prošlih 10-tak susreta. No, unatoč ukupnom dojmu koji sugerira da pobjeda Srbije nije baš nezaslužena, utjecaj koji je sudački dvojac ostavio na utakmicu nešto je što ne može ostati neprimijećeno. Ne čudi, stoga, da naslovi današnjih sportskih medija uglavnom spominju najprije dvojac u bijelom, Sergey Naumov i Radoslaw Koryzna.
Brutalni komentar na suđenje
“Užasno sam razočaran. Suci su dopuštali “keč” u kojem se nismo snašli. Ovo nema veze s vaterpolom”, prve su riječi izbornika Ivice Tucka nakon utakmice.
“Upali smo u zamku, komentirali smo sudačke odluke, potrošili smo se zbog njih…“, dodao je izbornik te krenuo prema izlazu.
Naime, utakmica prepuna isključenja i neobjašnjivih odluka na obje strane nije samo razljutila naše. Ali uzevši u obzir da je veći broj neopravdanih isključenja suđen Hrvatskoj, suci kao da su pokušali kompenzirati sudivši jedan peterac i par isključenja za Srbiju. Sve u svemu, evidentno je da djelitelji pravde nisu imali situaciju pod kontrolom što u konačnici šteti ponajviše samom vaterpolu.
Vrhunac cirkusa dogodio se u trenutku kada je izbornik Tucak isključen zbog reakcije naše klupe na jednu od sudačkih odluka u zadnjoj četvrtini. Kažem cirkus zato što je kamera jasno uhvatila sporni trenutak gdje je Tucak zapravo smirivao našu klupu svjestan mogućih posljedica nakon prethodno dobivenog upozorenja. Dakle, Tucak okrenut leđima sucu smiruje našu klupu, a kada se okrenuo, vidio je podignut crveni karton. Komentar je da su nam suci vezali ruke i bacili ključ.
“Došli smo igrati vaterpolo, a zbog sudaca je ovo bio neki drugi sport“, prvi su dojmovi pomoćnog trenera Mile Smodlake, uz dodatak: “Posljednje dvije utakmice su bile vrlo teške, ovo je bila utakmica teških fizičkih kontakata i nismo imali lepršavost.”
Reprizu cijelog susreta možete pogledati na linku:
Otvoreni okršaj Fatovića i Ćuka
Suđenje je pošlo po zlu već od samog starta, ali i igrači definitivno imaju svoje prste u svemu tome. Rekli bismo da je to možda i očekivano, suci su tu da to sankcioniraju, ali u jednom trenutku moramo pričati i o manjku fair playa. Nešto što u nogometu konstantno viđamo u pogledu simuliranja, padanja bez kontakta ili pak hvatanja igrača za ruku nakon čega slijedi teatralan pad koji ima za cilj uvjeriti suca da je napravljen prekršaj. U vaterpolu koji je jedini ovakav sport u kojem ispod površine vode dosta toga može proći neopaženo, cijela priča dobije jednu potpuno novu dimenziju. Međutim, stvari koje je ovaj sudački dvojac dopustio i propustio, ipak nemaju opravdanje.
Srbija je već u svom prvom napadu na utakmici izborila isključenje i to tako što je jedan od njihovih igrača simulirao držanje od strane Vukičevića iako je naš igrač cijelo vrijeme imao obje ruke iznad površine vode. Bila je to jedna od onih “odluka po inerciji” kada suci nešto dosude po automatizmu, bez uzimanja u obzir što se stvarno događa na terenu.
Pri rezultatu 5:3 i dosta isključenja kasnije, Loren Fatović je potpuno izgubio živce i udario šakom srpskog igrača Filipa Filipovića. Suci to nisu vidjeli što je još jedan ogroman propust i trenutak u kojem su Srbi najviše oštećeni u ovoj utakmici. Naravno, vjerujem da je malo tko očekivao da će ovo ostati na ovome, na kamerama se jasno vidjelo što se dogodilo i bilo je samo pitanje vremena kada će doći do novog incidenta. On se dogodio 4 minute kasnije. Nakon našeg neiskorištenog napada, igrač Srbije, Ćuk, uhvatio je za vrat Lorena Fatovića te ga 3 puta udario šakom u rebra ispod vode. Bio je to potez koji nije mogao proći neopaženo, ali novi pokušaj sudačkog kompenziranja u konačnici je značio isključenje i za Ćuka i za Fatovića. Naravno da je Fatović sveukupno gledano i trebao biti isključen, ali ono što je “crno na bijelo” jest činjenica da ga suci nisu isključili kada je on udario Filipovića, već je isključenje dobio u paketu sa šaketanjem u rebra. Možda je to nekakav sudački patent dvojca Naumov/Koryzna zvan “kompenzacijsko suđenje.”
Hrvatska igra nedorečena
Kada konačno ostavimo suđenje po strani, jasno je da je Hrvatska bila bezopasna u napadu i ostavila čak 11 neiskorištenih igrača više od ukupnih 14. Srbi su u tom segmentu bili daleko uspješniji i iskoristili 7 od 13 igrača više. U prvoj četvrtini smo primili čak 5 golova i Srbi su pronalazili jednostavne načine da nas probiju.
“Loše smo ušli u utakmicu i loše smo izgledali većim dijelom utakmice. Čestitam Srbiji na pobjedi. Okrećemo se sad utakmici za broncu”, rekao je kapetan Andro Bušlje.
Srbima je ovakav kriterij suđenja više odgovarao jer su “teškaška”, fizički orjentirana momčad. Hrvatska, ističu to vaterpolski stručnjaci, je nešto sasvim drugo. Tome u prilog ide i podatak da smo u ovom polufinalu osvojili sva 4 sprinta za loptu na otvaranju četvrtine. Ipak, ostaje visjeti u zraku ona ideja da bi Hrvatskoj možda bilo bolje da implementira neke od viđenih stvari u svojoj igri. Neke od stvari kojima nas sastav Dejana Savića s vremena na vrijeme nauči ili podsjeti. Stvari kao što su kvalitetno mahanje i umaranje protivnika ili pak davanje lopte na krilo (poglavito s igračem više) odakle igrač uđe što bliže što ima za rezultat pomicanje cjelokupne formacije bliže golu odakle pravi igrači mahanjem i prodornim udarcem bez problema pronalaze rupu u bloku i na vratima. Naša krila nerijetko nisu postavljena na liniji 2 metra gdje trebaju biti, lopta ide sporo kod igrača više, presporo da krila dođu u priliku za realizaciju. Osim toga, naši vanjski igrači općenito ne postižu pogotke sa svojih pozicija, čak ni u trenucima kada su otvoreni, nakon jednog ili dva zamaha ide se na predvidljivo dodavanje i gubitak napada.
Definitivno bi situacija bila drukčija da Hrvatska na raspolaganju ima ponajboljeg igrača svijeta, Sandra Sukna. Izbornik Tucak se neko vrijeme provlačio bez zazivanja njegovog imena, ali ako je ovo maksimum koji reprezentacija trenutno može pružiti, vjerojatno će se i to promijeniti. Uostalom, nije ni u redu da zaboravimo ili ignoriramo činjenicu da smo na ovaj način hendikepirani jer Sandro ima probleme sa srcem i negdje u pozadini stoji ona neugodna pomisao da njegov potpun povratak možda i neće biti moguć. Ipak, kako sada stvari stoje, prognoze ipak nisu toliko crne. Veći problem za Tucka bi trebao biti pronalazak kvalitetnijih rješenja u napadu s postojećim kadrom. Spominjemo naš centarski dvojac Lončar/Vrlić kao 2 najbolja svjetska centra, a ipak nam je većina od 7 zabivenih golova u ovoj utakmici postignuta na individualnu kvalitetu ili uz čak ponešto sreće, iz nerazrađenih akcija čak ni kada naš centar uspije izboriti isključenje. Nedostajalo nam je kreacije u igri kao u drugom poluvremenu protiv Crne Gore, ubacivanja na stative, parabola, griješili smo u jednostavnim predajama, lopta je klizila s ruke u ključnim trenucima…
Za broncu sa Talijanima
Kao da nismo bili dovoljno razočarani porazom od Srbije, još nas je par sati kasnije dočekala iznenadna vijest o pobjedi domaćina Španjolske protiv do sada sjajne Italije. Naravno, pobjeda Španjolaca nije baš toliko šokantna, ali vjerujem da se na prste jedne ruke moglo pobrojati stručnjake koji su mislili da će Italija izgubiti ovu utakmicu. Cijeli turnir naši prekomorski susjedi su odradili maksimalno i nitko im nije zabio više od 5 golova. Pregazili su Njemačku i Gruziju, posramili Mađare sa čak 7 razlike i onda demolirali Ruse u četvrfinalu sa čak 11:1. Sve to da bi na kraju izgubili 8:7 od Španjolske koja je dobra, ali nisu bili uvjerljivi protiv Francuza, ostali su neriješeno s Crnom Gorom, ali su se digli pobjedom nad Grcima 4 razlike.
Hrvatska je pobjedila u 2 od posljednja 3 dvoboja protiv Talijana, ali sa susretima za 3. mjesto se nikad ne zna, odnosno, ovisit će o tome kome je od ove dvije vaterpolske velesile teže palo ispadanje i koja će se uspješnije motivirati za broncu. U finalu je Srbija izraziti favorit, ali nemojmo prerano otpisati Španjolce, oni su domaćini i zasigurno se u ovom trenutku osijećaju nepobjedivo vezavši nekoliko sjajnih rezultata kada je bilo najpotrebnije.
