Uveden gregorijanski kalendar

1582. godina

Prema savjetima njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa, papa Grgur XIII. objavio je reformu kojom se do tada postojeći julijanski kalendar zamjenjuje gregorijanskim kalendarom. Reforma je izvršena bulom Inter gravissimas, koja je sadržavala odredbe i izmjene vezano za novi način praćenja vremena.

Novi kalendar dobio je ime po papi Grguru i danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta. Papino pravo ime je glasilo Ugo Boncompagni. Rođen je 1502. godine u Bologni, a potjecao je iz ugledne talijanske plemićke obitelji. Isprva se bavio pravom, te je bio i predavač na Sveučilištu u Bologni.

Iz kalendara je izostavljeno deset dana, tako da je poslije četvrtka 4. listopada 1582. slijedio petak 15. listopada. Danas razlika između dva kalendara iznosi 13 dana, dok će oko 2100. godine razlika biti puna dva tjedna.

Također, odlučeno je da je prijestupna godina svaka godina koja je djeljiva s četiri, zatim na kraju veljače će biti dodan jedan dan u prijestupnoj godini, a Uskrs će se računati po novom pravilu. Jedna od odluka je i da će 1. siječanj biti prvi dan u godini.

Kada je novi kalendar uveden, prihvatile su ga Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a nešto kasnije i ostali katolički svijet. Protestantske zemlje prešle su na Gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću.