Armenija – neotkriveni dragulj drevnih nalazišta

Armenija, nalazište Karahunj
Wikimedia Commons
Armenija polako postaje pravi neotkriveni dragulj drevnih nalazišta, a trenutni fokus se nalazi na spomeniku Zorats Karer, poznatom i kao Quarahunj, Karahunj i Carahunge

Lokacija se nalazi u blizini grada Sisana, prostire se na površini o 7 hektara i pokriva kanjon rijeke Dar, a znanstvenici tvrde da se radi o jednom od najstarijih astronomskih opservatorija – najmanje 3500 godina starijem od Stonehengea s kojim ga uspoređuju.

Otkriven je 1984. godine, a kako se nalazi u neposrednoj blizini lokacija Angeghakot i Metzamor, danas glavni i odgovorni istraživač Onik Khnikyan kaže kako je još osamdesetih sumnjao da postoji i opservatorij.

Ekspedicija potpomognuta državnom logistikom je deset godina kasnije proširila otkriće s čak 223 pronađena kamena i 84 koja u svojoj formi sadrže šupljine. Izmjerili su lokaciju, napravili topografsku mapu i prikupili sadržaj promatranih astronomskih objekata iz drevne prošlosti pa su tako bazaltni kameni mogli poslužiti i kao aproksimacija vremenskog razdoblja razmatranja noćnog neba. Obelisci od 3 metra visine su težili i do 10 tona.

Zbog svega navedenog se da zaključiti da je lokacija služila kao znanstveni i ritualni objekt, a od tada su se brojni poznati istraživači spustili u Armeniju i predviđa se da najzanimljivija otkrića tek predstoje.

Ovom temom se prvi pozabavio armenski povjesničar Stepanos Orbelian u svojoj knjizi “Povijest Syunica”, u kojoj uz navedeni grad spominje i Carahunge. Sami naziv je poveznica riječi kamen i zvuk pa lokacija ima i naziv “Pričljivo stijenje”.

Opservatorij Karahunj je različito interpetiran – armenski matematičar Vachagan Vahradyan tvrdi da kompleks ima jasne astronomske značajke, Clive Ruggles navodi njegovu astroarheološku komponentu, dok ga autori romana uzimaju kao inspiraciju za svoje radove. Nedavno je otvoren i muzej koji uključuje i petroglife pa lokacija privlači sve više turista.

Izvor: AncientOrigins