Zemlja u zadnje 44 godine izgubila 60 posto divljih životinjskih vrsta

WWF, životinje
Wikipedia
Bioraznolikost na Zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća prolazi kroz stalno, gotovo kataklizmičko uništenje.

Od 1970. do 2014. ono je rezultiralo smanjenjem populacije divljih životinjskih vrsta za čak 60 posto, novi su podaci Svjetskoga fonda za zaštitu prirode (WWF).

Za potrebe izvješća pod nazivom “Živi planet” (Living Planet Report), koji je WWF izradio u suradnji s Londonskim zoološkim društvom, stručnjaci su diljem svijeta pratili i prikupljali podatke o oko 4000 različitih vrsta ptica, riba, sisavaca, vodozemaca i gmazova.

Direktor WWF-a Marko Lambertini je u povodu objavljivanja izvješća kazao kako očuvanje prirode treba shvatiti u puno širem kontekstu i ne svoditi ga samo na zaštitu ugroženih životinjskih vrsta, poput panda, tigrova ili kitova.

“Nema perspektive zdrave budućnosti za ljude koji žive na planetu s nestalnom i poremećenom klimom, s iscrpljenim oceanima, uništenim tlom i opustošenim šumama, na planetu gotovo u potpunosti lišenom bioraznolikosti”, upozorio je Lambertini.

Nestanak faune evidentan je na cijelom planetu, a neki su njegovi dijelovi posebno ugroženi, poput  primjerice tropskog pojasa.

U prethodnom, desetom izvješću “Živog planeta” evidentirano je smanjenje populacije divljih životinja za 58 posto, a u ovogodišnjem znanstvenici upozoravaju na to da se stanje pogoršalo i da se populacija divljih životinja smanjila za 60 posto.

U posljednje 44 godine na području Južne Amerike i Kariba zabilježeno je “zastrašujuće” smanjenje životinjske populacije od čak 89 posto, stoji u dokumentu.

U istom je razdoblju nestalo oko 23 posto faune Sjeverne Amerike i Grenlanda, a na području Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka 31 posto.

Na smanjenje bioraznolikosti danas najviše utječu pretjerano iskorištavanje Zemljinih resursa te poljoprivreda, a oba su čimbenika posljedice povećanih potreba i potrošnje ljudi koji je nastanjuju.

Smanjenju divlje populacije pridonose smanjenje prirodnog staništa, zagađenje i klimatske promjene. Bioraznolikost je od temeljnog značaja za zdravlje ljudi, blagostanje, prehranu i sigurnost općenito, kao i za stabilnost ekonomskih i političkih sustava diljem svijeta, stoji u izvješćću WWF-a.

“Svijet bi trebao prihvatiti nov globalni sporazum koji će se odnositi na prirodu i ljude, na način na koji je prihvaćen dogovor o klimatskim promjenama u Parizu 2015.”, smatra Lambertini.

“Mi smo možda posljednja generacija koja može poduzeti konkretne korake i preokrenuti ovakav negativan trend. Razdoblje do 2020. godine predstavlja odlučujuć trenutak u ljudskoj povijesti”, stoji u izvješću.

Izvješće The Living Planet objavljuje se svake dvije godine, a svrha mu je omogućiti pregled stanja životinjskog svijeta na Zemlji.