Stručnjaci kažu da bi odrasle osobe svakodnevno trebale konzumirati 400 g ili 5 do 10 porcija voća i povrća, ali što kada bi svi ljudi odlučili živjeti zdravo? Proizvodi li se dovoljno voća i povrća za svačije potrebe?
Sve je očiglednija veza između prehrane i zdravlja, a brojna istraživanja pokazuju izuzetnu vezu između zdravlja i konzumacije svježeg voća i povrća.
Studija koju je provelo Sveučilište u Guelphu promatrajući globalnu poljoprivrednu proizvodnju pokazala je kako svijet ne proizvodi dovoljno voća i povrća da bi svi ljudi mogli voditi zdrav način života.
“Jednostavno se ne možemo svi zdravo hraniti u trenutnom globalnom sustavu poljoprivrede”, riječi su koautora studije Evana Frasera.
Istraživači su se vodili preporukama harvardskog vodiča zdrave prehrane prema kojem polovica naše prehrane mora sadržavati voće i povrće, četvrtina cjelovite žitarice, a druga četvrtina proteine, masti i mliječne proizvode.
Tim je zatim uspoređivao koliko se zemljišta koristi za poljoprivredu i koliko ih je potrebno kako bi se ispunile ove smjernice. Nalaze su projicirali do 2050. godine kada bi globalno stanovništvo, prema UN-u, moglo dosegnuti broj od 9,8 milijardi.
Trebamo konzumirati manje mesa i proizvoditi više biljnih bjelančevina
Postoje dovoljne količine žitarica, masnoća i šećera za sve, dok voća, povrća i proteina nema dovoljno za svačije potrebe.
Istraživači su ustanovili da se trenutno proizvodi 12 porcija žitarica po osobi umjesto preporučenih osam, zatim pet porcija voća i povrća umjesto 15 i tri porcije masti i ulja umjesto jedne. Proizvode se i tri porcije proteina umjesto pet i četiri porcije šećera, iako se ne bi trebala proizvoditi nijedna.
Kako bi se ispunile preporuke, stručnjaci ističu da bismo trebali konzumirati manje mesa i proizvoditi više biljnih bjelančevina. Ako se stvari ne promijene, za zadovoljavanje trenutne potražnje do 2050. godine trebalo bi nam 12 milijuna hektara obradivog zemljišta i 1 milijarda hektara pašnjaka.
Izvor: Geek.hr
