Za većinu ljudi s normalnim sluhom slušanje i procesiranje zvukova su aktivnosti koje se odvijaju automatski i zbog toga ih se uglavnom uzima zdravo za gotovo. Međutim, procesuiranje određenih zvukova iz našeg okruženja zapravo je jedan od najsloženijih poslova koje tražimo od mozga
Znanstvenici sa Sveučilišta Northwestern u Evanstonu proveli su istraživanje koje je pokazalo da osobe koje se profesionalno bave sportom bolje obrađuju zvukove iz okruženja u odnosu na ostale ljude.
Tijekom istraživanja je ispitano zdravlje mozga kod 495 studenata oba spola koji se aktivno bave sportom i 500 studenata koji se ne bave nikakvim sportom.
Istraživački tim je analizirao stupanj reakcije moždanih aktivnosti na zvuk u odnosu na pozadinsku buku, a rezultati su pokazali da su sportaši puno bolji u odazivu i procesuiranju primarnog zvuka od osoba koje se ne bave nikakvim sportom.
Dr. Nina Kraus, znanstvenica i profesorica sa spomenutog sveučilišta, istaknula kako su ona i njeni suradnici otkrili da mozak sportaša može minimizirati pozadinsku buku, odnosno da osobe koje se bave nekim sportom mogu prilagoditi mozak boljem razumijevanju osjetilnog okruženja.
Rezultati studije sugeriraju da pojačana tjelesna aktivnost, bilo da se ona obavlja u timu ili samostalno, može utjecati na to kako naš mozak reagira na zvukove iz okruženja i kako ih procesuira. Međutim, ipak se ne može sa sigurnošću utvrditi je li bavljenje sportom uzrokovalo promjene u mozgu sportaša ili su pak oni uspjeli u aktivnostima kojima se bave baš zbog toga što su od početka bili bolji u obradi zvuka.
Prije nego su počeli proučavati sportaše, znanstvenici su proučavali mozak glazbenika i zaključili kako bavljenje glazbom pomaže u boljem procesuiranju zvukova. Novo istraživanje koje je uslijedilo nakon toga, i koje je uključivalo sportaše, rezultat je dileme koju su imali znanstvenici. Naime, njih je zanimalo mogu li neka iskustva poput udaraca u glavu ili bilo kakvih drugih ozljeda glave prigušiti obradu zvuka, a to ih je naravno dovelo do sportaša.
Dr. Kraus je istaknula kako se nada da će kontinuirana istraživanja koja provode sa sveučilišnim sportskim timovima pomoći da dođu do odgovora na to pitanje, kao i do informacije mogu li stariji ljudi preoblikovati način na koji obrađuju zvukove time što će postati aktivniji.
