Hrvatska je ušla u drugu fazu popuštanja mjera poslije uspješnog prolaska kroz kritično razdoblje pandemije koronavirusa.
Brojke dobro izgledaju i sad nas očekuje ona mnogo teža bitka za spas gospodarstva i očuvanje radnih mjesta. Procjena o padu BDP-a od samo 9,4 posto suviše je optimistična kada znamo da nas čeka vrlo neizvjesna turistička sezona, a mogući drugi val koronavirusa doveo bi Hrvatsku u još veće probleme.
Realno je očekivati dvoznamenkasti pad BDP-a, ali vrijednost tog broja može biti mnogo manja ako na vrijeme napravimo plan i utvrdimo kojim novim mjerama se može pomoći privatnom sektoru.
Vlada je kroz korištenje dvaju paketa mjera reagirala, ali to su kratkoročna rješenja koja vjerojatno završavaju s početkom lipnja. Nakon toga, ako ne dođe do novih oblika pomoći, tvrtke se moraju okrenuti same sebi i pokušati preživjeti krizu.
Oko 84.000 poslodavaca koristilo je državne mjere, a one su uključile gotovo 500.000 ljudi. Vjerojatno je svima jasno da opstanak tih poslovnih subjekata i zadržavanje njihovih radnika direktno ovisi o planu poslije tromjesečnog razdoblja korištenja mjera.
Kamo vodi prekid mjera pomoći?
Što poslije lipnja? Mnogo toga ovisi o sezoni i još ne znamo hoće li stranim turistima biti omogućen nesmetani dolazak. Domaće turiste uopće ne treba spominjati jer Hrvatska već doživljava pad standarda, a uvođenje CRO kartica zvuči kao dobar vic pošto hrvatskom građaninu jeftinije dođe avionska karta do Frankfurta nego jednosmjerna vožnja katamaranom do nekog dalmatinskog otoka. Koliko su cijene u našim turističkim središtima miljama daleko od hrvatskih plaća i kupovne moći nema smisla analizirati.
Što naš ministar turizma Gari Cappelli uopće radi po pitanju planiranja sezone?
Potrebno je imati razrađen plan za crni scenarij jer teško je očekivati kako postoji mogućnost za još jedno tromjesečje mjera bez stvaranja velike rupe u državnom proračunu.
Fokus na izbore
Trenutni razvoj situacije povlači, nažalost, ono najgore za građane – pripremu za izbore. HDZ-u sada postaje mnogo važnije osigurati novi četverogodišnji mandat od prave pripreme za tešku gospodarsku situaciju. Prvi potez zabrane rada nedjeljom ide tome u prilog.
U situaciji kada poslodavci kao napeti čekaju popuštanje mjera, HDZ se odlučuje na zabranu rada nedjeljom što je direktno podilaženje Crkvi. Umjesto poticanja na rad i punjenje državnog proračuna dobili smo odluku koja nije povezana sa željenom obnovom gospodarske aktivnosti i koja uzrokuje dodatni pad potrošnje.
Iako ima argumenata za drukčije uređenje rada nedjeljom, zar je baš sad to trebalo provesti? Tim potezom je Plenković pridobio Crkvu na svoju stranu jer se na desnom spektru pojavljuje “domoljubna” koalicija Škoro-Petrov-Markić-Hasanbegović kojoj su kršćanske vrijednosti temelj političkog programa. HDZ trenutno ne razmišlja o rezervnim planovima za gospodarstvo, već o osiguravanju novog mandata.
Također se svi pitamo kamo je nestala ona silna digitalizacija o kojoj je Kuščević govorio pošto ćemo sad opet morati dolaziti na birališta (umjesto da glasamo putem računala), potencijalno ugrožavati druge, a trošit će se milijuni na organizaciju.
Zanimljivo je da i Hrvatska gospodarska komora očito podržava HDZ-ovu odluku, čime se prometnula u potpuno bezvrijednu instituciju koja postoji samo zato što u zakonu piše da ona mora postojati.
Potreba za hitnim intervencijama
Poduzetnici su trenutno ostavljeni na cjedilu, a postoji jedan cijeli niz problema o kojima se samo u teoriji raspravlja i ništa se ne rješava.
Potrebno je pod hitno smanjiti parafiskalne namete i prolongirati porezna davanja, uz mogućnost njihova otpisa za period kada većina tvrtki nije radila. Postoje veliki problemi s naplatom potraživanja, pogotovo kod malih i srednjih poduzetnika.
Trgovina i ostale gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj ne funkcioniraju na temelju izdavanja predračuna, a pogotovo ne u situaciji kada je prisutan manjak financijskih sredstava. Ako ne želimo gledati propast malog i srednjeg poduzetništva, Vlada mora ponuditi državna jamstva za kredite i omogućiti ugroženim tvtkama izlazak iz krize.
Potrebno je praktično razmotriti uvjete sigurnosti za tvrtke jer je to još jedan dodatni trošak, a trenutno su upute u dijelu gospodarskih grana nejasne, nepraktične ili preskupe. Spominje li bilo tko što će biti s obrtnicima koji prodaju na štandovima? Razmišlja li Vlada o problemu sezonaca, autoprijevoznika ili uslužnih djelatnosti za koje dosad uopće nije razrađen plan, a gotovo su dva mjeseca prošla?
Četvrtina hrvatskih poduzetnika, unatoč korištenju mjera, isplatila je radnicima manje plaće. Mora biti jasno da daljnji pad broja radnih sati i nemogućnost poslovanja znači gašenje tvrtki i nezaposlene ljude na ulicama.
Pročitajte još:
