U razdoblju teške svjetske medicinske (ali ne samo) krize izazvane agresivnim širenjem Covida 19 (Coronavirus) pojedini svjetski lideri bolje se nose s izazovima s kojima se njihove države svakodnevno suočavaju od drugih
Neki lideri postavili su se kao da su rođeni za vođenje država u vremenu krize, a neki su se lideri pak potpuno izgubili u cjelokupnoj situaciji te su vjerojatno svojim djelovanjem doprinijeli stvaranju masovnog straha i panike u svojim državama.
U određenim je državama bilo dosta sreće da je do promjene vlasti došlo neposredno prije krize jer je upitno kako bi neke od prethodnih vlasti reagirale na krizu izazvanu Coronavirusom. Kao dobar primjer može poslužiti i Hrvatska u kojoj se vrlo lako moglo dogoditi da su na čelnim pozicijama umjesto Vilija Beroša, Andreja Plenkovića, Zorana Milanovića, Davora Božinovića i Gordana Jandrokovića ostali Milan Kujundžić (ministar zdravstva), Tihomir Orešković (premijer), Kolinda Grabar-Kitarović (predsjednica), Tomislav Karamarko (potpredsjednik vlade za unutarnju politiku) te Božo Petrov (predsjednik Sabora).
Činjenica je da se Stožer civilne zaštite i Hrvatska vlada te Predsjednik Republike trenutno jako dobro nose s krizom (iako može još puno, puno bolje), ali je vrlo upitno kakva bi situacija bila da je kojim slučajem ostala na vlasti prethodno spomenuta „garnitura“. Jedno je sigurno, hrvatski satiričari bi imali puno više materijala za ismijavanje. Ipak, moramo biti sretni što kriznim stožerom trenutno rukovode kompetentne osobe. Posebno se to odnosi na ministra zdravstva Vilija Beroša te vodeću hrvatsku infektologinju i ravnateljicu bolnice „Dr. Fran Mihaljević“ Alemku Markotić koji rade dobar posao u jako teškim okolnostima.
Kako se svijet nosi s krizom?
Na čelu nekih zemalja nalaze se, nažalost, potpuno nesposobne i potkapacitirane osobe čije bi iracionalno i sumanuto djelovanje moglo potpuno ugroziti, ne samo njihove države, već i ostatak svijeta. Radi se, naravno, o predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, britanskom premijeru Borisu Johnsonu, brazilskom predsjedniku Jairu Bolsonaru, iranskom predsjedniku Hassanu Rouhaniju te indijskom premijeru Narendra Modiju. Ne treba, naravno, zaboraviti niti kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji je zaslužan zašto se virus uopće proširio s obzirom na konstantno zataškavanje upozorenja doktora Li Wenlianga.
Ipak, postoji i niz pozitivnih primjera diljem kugle zemaljske (i Hrvatska se može svrstati u tu kategoriju) gdje se lideri s prijetnjom virusa suočavaju na najbolji način sukladno mogućnostima. Sukladno tome, došli smo na ideju da bi bilo dobro napraviti popis deset svjetskih lidera koji su na najbolji način odgovorili na globalnu krizu izazvanu rapidnim širenjem Covida 19. Radi se o sljedećim političarima:
10. Pedro Sánchez, španjolski premijer (48)
U Španjolskoj je situacija zaista grozna. Svakim danom broj zaraženih i umrlih od Coronavirusa rapidno raste, a sustav javnog zdravstva nespreman je odgovoriti svim zahtjevima zbog sustavnog uništavanja i nemara prethodnih španjolskih vlada, neovisno o njihovim političkim predznacima. U takvoj je situaciji liderstvo koje pokazuje Pedro Sánchez od neizmjernog značaja. Adaptiraju se brojne kongresne dvorane i ostale velike prostorije koje postaju, barem privremeno, prihvatni centri za oboljele od Corone, a mjere potpunog „lockdowna“ Španjolske na koje se Sánchez odlučio, ubrzo bi trebale početi davati učinka.
9. Justin Trudeau, kanadski premijer (48)
Kanada je po mnogočemu svjetska avangarda pa tako niti njezina reakcija na Coronavirus nije puno drugačija. Kanadski ekonomski plan kojim su reagirali na krizu jedan je od najsolidarnijih i najizdašnijih ekonomskih planova na svijetu u razdoblju ove krize. Također, same mjere suzbijanja širenja virusa isto tako vrijedi pohvaliti. Trudeau je puno puta svijetu pokazao da je lider predodređen za velike stvari, a to čini i u ovom, za Kanadu, ali i za cijeli svijet, izrazito teškom razdoblju.
8. Giuseppe Conte, talijanski premijer (55)
Reći ćete da je potpuno suludo talijanskog premijera staviti na ovaj popis s obzirom da je Italija država koja je najugroženija na svijetu kad je Coronavirus u pitanju. Bez obzira na to, Conte zaslužuje same pohvale. Pokazao se kao odgovoran i razuman lider spreman (pokušati) zaštititi svoje građane u vrlo vjerojatno najizazovnijem vremenu za Italiju u njezinoj povijesti. Dovoljno vam je samo zamisliti kako bi se u ovoj situaciji na Conteovom mjestu ponašali izbotoksirani seksualni prijestupnik Silvio Berlusconi, notorni neofašista Matteo Salvini ili prenapuhani samoprozvani sveznalica Matteo Renzi. Doći ćete do odgovora da Conte izvlači najviše iz katastrofalne situacije za koju su odgovorni i poneki lokalni čelnici (u regiji Lombardija pogotovo).
7. Kyriakos Mitsotakis, grčki premijer (52)
Grčke su mjere u ovoj krizi vrlo vjerojatno najrestriktivnije (osim uobičajenih zabrana okupljanja, zatvaranja škola i granica na snazi je i policijski sat) što je vrlo vjerojatno odgovor na grčki ležerni mentalitet. Premijer Mitsotakis nije dvojio niti trenutka i čini se da je s takvim mjerama pogodio jer mu smanjenje novozaraženih na dnevnoj bazi svakako ide u prilog. Makar toliko restriktivne mjere djelovale suviše autoritarno mnogima, Mitsotakis je jasno naglasio da mu je zdravlje građana na prvom mjestu te da će sve učiniti kako bi spriječio veću zdravstvenu kataklizmu u Grčkoj. Kako sada stvari stoje, izgleda da je u tom naumu i uspio.
6. Angela Merkel, njemačka kancelarka (65)
Bilo bi čudno da se na nekom popisu najboljih svjetskih lidera nije pronašla popularna „Mutti“. Njemačka je, kao uvijek, poduzela potrebne mjere kako bi se širenje virusa što više suzbilo, ali ponovno imponira liderstvo koje je i u ovoj situaciji pokazala Merkel. Ona je naime bila u kontaktu s osobom za koju se ispostavilo da je pozitivna na Covid 19. „Mutti“, stoga, nije čekala niti trenutka, nego je istog trenutka obavijestila javnost i povukla se u samoizolaciju iz koje nije niti jednog trenutka prestala sudjelovati u procedurama donošenja po život važnih odluka. Potpuno suprotno negoli je postupio Donald Trump koji se našao u istoj situaciji, ali se odbio povući u samoizolaciju i time potencijalno naštetio ogromnom broju ljudi oko sebe. Angela Merkel je oduvijek bila sinonim za liderstvo.
5. Sebastian Kurz, austrijski kancelar (33)
Sebastian Kurz je jedan od onih političara s kojim nema zezanja. Njegove su reakcije uvijek brze i odlučne (stoga često i ishitrene) što je u slučaju krize izazvane Covidom 19 bilo apsolutno poželjno i potrebno. Austrija je reagirala puno brže negoli brojne svjetske države i time, čini se značajno usporili rast broja oboljelih virusom, barem ako je suditi prema posljednjim dostupnim podacima koji pokazuju usporavanje broja novozaraženih na dnevnoj bazi (u trenutku pisanja članka). Zasigurno je tome kumovala i brzina Kurzove reakcije.
4. Lee Hsien Loong, singapurski premijer (68)
Singapur je jedna od država čija reakcija na Coronuvirus je dobila najviše pohvala od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Znatno su povećali broj testiranja, ciljano su provodili mjere samoizolacije i socijalne distance, donosili su pravovremene odluke vezane za restrikciju kretanja te su država u kojoj je koordinacija između svih grana vlasti te svih odgovornih službi funkcionirala besprijekorno. Također, njihova aplikacija TraceTogether je nadaleko hvaljena i brojne države najavljuju da će ju početi koristiti. Premijer Loong osobno vrlo vjerojatno nije najzaslužniji za taj singapurski uspjeh, ali kao osoba na čelu upravljačkog lanca zaslužuje pohvalu za odlično organizirani sustav.
3. Moon Jae-in, južnokorejski predsjednik (67)
Južna Koreja uspjela rapidno smanjiti broj zaraženih i umrlih od Coronavirusa i to u prilično kratkom razdoblju. Za to je najzaslužnija odluka o maksimalnom povećanju broja testiranja te primjena metode „čekića i plesa“ kojim je agresivno i rapidno „spljoštena krivulja“. Predsjednik Moon Jae-in odlučio je struci dati široke ruke za predlaganje i implementiranje odgovarajućih mehanizama borbe s virusom te je, očigledno, s takvom odlukom potpuno pogodio. Ponekad je liderstvo pustiti u prvi plan one koji znaju bolje od tebe te poslušati dobar savjet. Moon Jae-in je bio spreman učiniti upravo to te mu zato trebamo skinuti kapu.
2. Sanna Marin, finska premijerka (34)
Najmlađa europska premijerka tek je nedavno postala finskom premijerkom. Njezina je vlada postala poznata u svijetu po tome što su na čelu svih stranaka koje čine tu koalicijsku vladu, žene. Također, u toj je vladi više žena negoli muškaraca što je prava rijetkost. Mlada premijerka Marin sjajno je počela svoj mandat u kojem se potencijalni nedostatak iskustva uopće nije primijetio. Tim je ritmom nastavila i u razdoblju Covid 19 krize postavši, praktički, zaštitnica nacije na koju se svi građani mogu osloniti. Finska je sada u potpunom „lockdownu“ do kojega je došlo u puno ranijoj fazi negoli u nekim drugim državama što bi trebao spriječiti pretjerano širenje virusa. Reakcija Marin pokazala je pravo liderstvo za koje malo državnih čelnika ima hrabrosti, da ne upotrijebimo onaj drugi termin.
1. Jacinda Ardern, novozelandska premijerka (39)
Svatko tko pamti teroristički napad na džamiju u novozelandskom Christchurchu, pamti zasigurno i nevjerojatan govor novozelandske premijerke Jacinde Ardern, ali i njezino liderstvo koje je pokazala u tom trenutku donijevši zakon kojim se potpuno zabranjuje nošenje jurišnog oružja (Assault Weapon Ban). Niti u ovoj krizi njezino liderstvo nije drugačije. Dnevno preko društvenih mreža obavještava javnost o svim potezima koje Novozelandska vlada čini kako bi se suzbilo širenje virusa istovremeno blisko surađujući s najistaknutijim novozelandskim infektolozima kako bi odluke koje se donesu bile najefikasnije moguće. Ljudi u nju imaju potpuno povjerenje, a ona to povjerenje nikada ne izdaje i to ju čini jedinstvenom u svijetu globalne politike. Nikako ne smijemo zanemariti detaljni ekonomski plan koji je Ardern donijela koji uključuje isplaćivanje univerzalnog dohotka svakom Novozelanđaninu u vremenu krize. Neupitna je činjenica da bi svaka država na svijetu bila neizmjerno sretna da ima Jacindu Ardern za svoju premijerku.
