Čini se da će postojeće i buduće mjere privući učenike u strukovni dio obrazovanja. Ali teži dio posla tek slijedi; dobio si materijal, sada od njega napravi kvalitetan proizvod. Koronavirus i migrantska kriza drže turizam, zlatnu koku hrvatskog BDP-a, na nišanu. Što prije nam treba slamka spasa za hrvatsko gospodarstvo.
Vjerojatno posljednju slamku za spas hrvatskog gospodarstva i stanovništva dali smo (točnije: dali su) u ruke ministrici znanosti i obrazovanja te njezinom timu stručnjaka. Hoće li uspjeti u misiji reforme strukovnog obrazovanja i time uključivanja gospodarstva u obrazovni proces?
U aktualnoj školskoj godini u eksperimentalnoj provedbi modela dualnog obrazovanja sudjeluje 19 strukovnih škola s 446 učenika i 191 poslodavcem. Iz Europske unije povuklo se za ovu namjenu 1,3 milijarde kuna.
Sudionici reformi dali čvrstu četvorku
Brojke, brojke, brojke o kojima slušamo već dugo, a ne znamo još donose li rezultate. Sudionici reforme ocijenili su ipak dosadašnje napore – opet ocjenom. Kažu da je sve skupa za školsku ocjenu vrlo dobar, točnije 3,986. Isto tako, 7 od 10 učenika, poslodavaca i nastavnika je zadovoljno jednogodišnjom provedbom ekperimentalnih programa, a više od 90 posto učenika postiglo je planirane ishode u učenju na radnom mjestu u školi i kod poslodavca.
E sad, ovo gore spomenuto je čisto anketarstvo i birokratski dio reforme. Planirani ishod je stvaran termin, ali potvrda da ga je netko postigao je nepouzdana činjenica. U ovoj fazi dualnog obrazovanja sve i dalje leži na riječi sudionika; jer se svaki od tri elementa priče (učenik, nastavnik, poslodavac) želi prikazati u što boljem svjetlu i davati vjetar u jedra ovom ekspreimentu. Naravno, nitko ne želi biti kamen u cipeli ovoj skupoj nacionalnoj priči.
Zato ćemo prave rezultate vidjeti tek za koju godinu kada današnji učenici ozbiljnije zagrizu tržište rada. I to je logično.
750 kuna stipendije i 12 do 18 kuna po satu
Ministrica Blaženka Divjak najavila je da se u sljedećoj nastavnoj godini u program ubacuju još tri zvanja: kuhar, konobar i CNC operater (radnik u strojnoj obradi, pogonima održavanja i proizvodnje strojnih dijelova i uređaja). A bit će, čini se, novca i tijekom obrazovanja. To je ono primarno što bi prvo trebalo privući učenike u ove smjerove. Tijekom sljedeće tri godine, učenici koji upišu strukovna zanimanja imat će 750 kuna mjesečne stipendije, a dobivat će i naknadu kod poslodavaca koja će se, ovisno o godini obrazovanja, kretati od 12 do 18 kuna po satu.
Sve skupa, složit ćete se, lijepo zvuči. Čini se da će postojeće i buduće mjere privući učenike u strukovni dio obrazovanja. Ali teži dio posla tek slijedi; dobio si materijal, sada od njega napravi kvalitetan proizvod. Koronavirus i migrantska kriza drže turizam, zlatnu koku hrvatskog BDP-a, na nišanu. Što prije nam treba slamka spasa za hrvatsko gospodarstvo. Hoće li tu slamku proizvesti strukovnjaci?
