Alarm koji je oglasio virus COVID-19, uzrokovao je ekonomski i socijalni poremećaj. Potrebno je poduzimati korake koji se u ovom trenutku čine kao iznimno pretjerana reakcija, jer kada će izgledati kao prikladni koraci, bit’ će prekasno.
Prema koronavirus.hr u svijetu je trenutno 1.215.940 zaraženih, od toga 1.182 u Hrvatskoj. Italija je kao zemlja koja je najviše pogođena, provela istraživanje koje je obuhvatilo detaljnu analizu povijesti bolesti uzorka od 18 posto umrlih pacijenata.
Od visokog tlaka patilo je čak 75 posto umrlih
Kako prenosi Novi List, više od 99 posto osoba koje su u Italiji preminule od posljedica zaraze virusom već je prije bolovalo od neke bolesti. Samo tri osobe iz uzorka ranije nije imalo nikakvu bolest, a gotovo polovica je imala najmanje tri bolesti.
Prosječna dob umrlih u Italiji je 79,5 godina, a prosječna dob zaraženih 63 godine. Čak 75 posto umrlih ranije je patilo od visokog tlaka. Najmlađi preminuli bili su mlađi od četrdeset godina, ali već ranije su bili ozbiljno bolesni.
Gripa, tuberkuloza, karcinom vs. COVID-19
Od same pojave virusa, prisutno je veliko posvećivanje pažnje medija prema istome. Svakako se u jednu ruku preburno reagira, diže panika, no prevencije radi, izvještavanje i informiranje je ključno u ovakvim trenutcima.
Od posljedice sezonske gripe godišnje umire između 290 i 600 tisuća ljudi, od tuberkuloze čak 1,4 milijuna ljudi, od AIDS-a 770 tisuća ljudi i od karcinoma oko 8.2 milijuna ljudi.
Problem sa virusom COVID-19 jest da ni sami nismo sigurni što trebamo raditi, prenosi Time. Istina je, virus se širi brzo, no moguće je da nije smrtonosniji od gripe, već je ovdje brzina presudan faktor.
Doba nepovjerenja u tradicionalne institucije
COVID-19 je novi virus. Ljudi ne mogu biti sigurni koja reakcija ima smisla, a nesigurnost je uvijek povezana sa pojavom panike.
Uzmimo u obzir da smo u vremenima gdje nestaje povjerenje u tradicionalne institucije – medije, vladu, medicinu – ljudi nisu sigurni kome se obratiti i kome vjerovati. Stoga, tako uplašeni rade ono što i većina uplašenih i zbunjenih radi – kopiraju sve ono što rade drugi.
Kada nam tradicionalne institucije prestanu ulijevati povjerenje, oslanjamo se na one u koje uvijek imamo povjerenja, svoje susjede i prijatelje.
Ovakav princip nošenja sa strahom objašnjava i pomahnitalo gomilanje zaliha wc papira i ostalih potrepština, javlja se razmišljanje u smjeru oponašanja ostalih.
Veliki problemi zahtjevaju velika rješenja
“Mnogi ljudi imaju uvjerenja da veliki problemi zahtijevaju velika rješenja” tvrdi Steven Taylor, profesor i klinički psiholog sa University of British Columbia.
Kupovanjem prevelikih zaliha, ljudi osjećaju neku vrstu kontrole i spremnosti. Ipak, rečeno im je da velike probleme valja rješavati malim, naizgled trivijalnim rješenjima (npr. pranjem ruku).
Stoga, prevelika kupovina objasnila bi se smatranjem da trebaju učiniti više kako bi zaštitili sebe i svoje obitelji.
Rapidno pogoršavanje stanja
U samome početku, ni situacija u Italiji nije se činila toliko kritičnom, no radi se o brzini napredovanja virusa. Prije samo nekoliko tjedana, 107 smrtnih slučajeva do 4. ožujka. Rapidno se pogoršava stanje do 10. ožujka sa više od 600 preminulih.
Važno je da Italija u svojem otporu prema virusu nije bila pasivna. Država je odgovorila raznim mjerama, ali brojevi su i dalje rasli.
Italija je uništena virusom jer su akcije koje je poduzela bile previše umjerene, suzdržane i prespore, što dokazuju i videoporuke stanovnika Italije snimljene za njih same, ali prije 10 dana.
Lekcija iz Italije nije samo da moramo djelovati prije nego se bolnice preplave ljudima, već je potrebno poduzimati korake koji se u ovom trenutku čine kao iznimno pretjerana reakcija, jer kad će izgledati kao prikladni koraci, bit’ će prekasno, prenosi Vox.
Isto tako, povijest je pokazala kako najbolje napredujemo komunicirajući i radeći zajedno. Sigurno je da ćemo i ovu novu prijetnju preživjeti, ali pitanje po kojoj cijeni.
