Elon Musk je opisao ideju Hyperloopa još 2013. godine. Futuristički transportni sustav trebao bi prevoziti putnike kroz cijevi brzinom od nekoliko stotina kilometara na sat. Tada je ideja bila samo predstavljena i zapisana na papiru, ali kako sada stvari stoje realizacija je sve bliža i bliža – već su krenula prva testiranja.
Kompanije razvijaju tehnologiju i traže pogodna područja za izgranju sustava
Nekoliko kompanija natječe se koja će prva pokrenuti sustav i razviti tehnologiju i samim time osigurati sebi mjesto na tržištu. Osim Muskove Boring Company, tu je i Virginia Tech, Virgin Hyperloop One i Hyperloop Transport Technologies. Kompanije razvijaju i istražuju rute u Sjevernoj Americi, Aziji i Europi.
“To se događa daleko brže nego što smo očekivali. I to se događa diljem svijeta”, rekao je dr. David Goldsmith, istraživač zaposlen u kompaniji Virginia Tech.
Sve skupa nije više samo teorija, nacrt ili izračun, već je postalo jasno da bi kroz određeni period mogli dobiti izuzetno brzi transportni sustav. Naravno, pitanje je sada koliko će se morati čekati. Najveći problem je sigurnost i pouzdanost, stoga dok te stavke ne budu riješene projekti će biti samo u testnoj fazi. Testiranje se vrši zasada samo na kraćim dionicama.
Infrastruktura bi se sastojala od čeličnih cijevi promjera od oko 3.40 metra koje bi bile postavljene na tlo ili pak u podzemnim tunelima prema ideji Elona Muska. U svakom slučaju, putevi bi bili pomno odabrani i isplanirani kako bi izbjegli oštre zavoje i učinili putovanje što mirnije i ugodnije. Levitirajuće kapsule bi imale hidrodinamičan oblik i kretale bi se u cijevima u kojima bi djelomično bio vakuum kako bi se smanjio otpor zraka. Neke procjene pokazuju da bi dionica od 1.6 km Hyperloopa mogla koštati oko 120 milijuna dolara.
Virgin Hyperloop One zasada prednjači u testiranju i izradi Hyperloop sustava
U kompaniji Virgin Hyperloop One postigli su brzinu od 385 km/h. Spominje se brzina od čak 1220 km/h kada ovaj sistem prijevoza bude bio potpuno spreman. Zvuči nevjerojatno i teško dostižno ali uglavnom stižu optimistične vijesti i najave. Iz kompanije najavljuju da bi do 2021. godine mogli započeti testiranja na dužim rutama, a zatim krenuti i u izgradnju. Najviše se spominju Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija kao najvjerojatniji kandidati za gradnju prvih sustava. Kompanija također provodi istraživanja za rute u Missouriju i Coloradu, dok je Boring Company dobila dozvolu za kopanje i postavljenje stanice u Washingtonu. Tvrtka Hyperloop Transportation Technologies pak provodi istraživanje za rutu između Chicaga i Clevelanda.
Moguće je da unutar nekoliko godina budu samo par pojedinačnih linija u funkciji, ali cijeli sustavi možda bi mogli biti u pogonu tek oko 2030. godine.
