Nedavna obljetnica terorističkih napada na New York i Washington podsjetila nas je kakvi su se dramatični događaji odvili u SAD-u tog 11. rujna 2001. godine. U napadima je život izgubilo oko 3000 ljudi, a preko 6000 tisuća ih je bilo ozlijeđeno. Dva nebodera, poznati kao “Blizanci” ili WTC 1 i WTC 2, postali su simbol američkih žrtava i patnje.
Poznato je kako su pripadnici terorističke organizacije Al-Qaida 11. rujna oteli četiri zrakoplova i svaki je trebao imati utvrđeni cilj napada. Dva zrakoplova zabila su se u “Blizance” i ti su napadi prouzročili najviše žrtava. Manje je poznato o kakvim se zapravo građevinskim objektima tada radilo. Oba nebodera imala su 99 dizala i preko 100 trgovina. WTC 1 bio je visok 417 metara, dok je WTC 2 imao 415 metara.
Treći zrakoplov zabio se u Pentagon (sjedište američkog Ministarstva obrane), a četvrti je išao prema Washingtonu i na kraju se srušio u polju u državi Pennsylvaniji jer su putnici uspjeli spriječiti teroriste u njihovom naumu.
Zrakoplove je ukupno otelo 19 terorista i svi su poginuli uključujući i glavnog organizatora Mohameda Attu. Analize obavještajnih službi nakon napada došle su do informacija kako je dio terorista više od godinu dana živio u SAD-u, a neki od njih su čak upisali tečajeve upravljanja zrakoplovom.
S današnjeg stajališta može se reći da je prvi napad na “WTC” iz 1993. bio snažno upozorenje i najava budućih terorističkih aktivnosti. Dana 26. veljače 1993. kombi napunjen eksplozivom eksplodirao je u garaži WTC-a. Zbog detonacije poginulo je 6 osoba, a više od 1000 njih bilo je ozlijeđeno. Zbog napada je privedeno 6 osumnjičenika i oni će biti osuđeni pojedinačno na 240 godina zatvora. Odgovornost za napad pripisala se organizaciji PLO (Palestinska oslobodilačka organizacija), a kao razlog napada navedena je američka podrška Izraelu u politici na Bliskom istoku. Zanimljivo je kako je Ramzi Yousef, jedan od šestorice terorista, proveo određeno vrijeme u kampu Al-Qaide.
Već početkom devedesetih godina, nedugo nakon Zaljevskog rata, postalo je jasno da američka vanjska politika na Bliskom istoku i široj regiji nije prihvatljiva tamošnjim narodima i da postoji velika mogućnost budućih terorističkih aktivnosti.
Vlada SAD-a je tek nakon tri mjeseca objavila službeno izvješće o napadima. Tom prilikom je objavljena video snimka i transkript razgovora u kojima vođa organizacije Al-Qaida Osama bin Laden priča o terorističkom napadu.
Bin Laden je time postao najtraženija osoba na svijetu. Izvještaji američkih obavještajnih službi pokazali su kako se bin Laden usko povezivao s tzv. talibanima. Talibani su radikalni sunitski islamistički pokret koji je bio na čelu Afganistana od 1996. do 2001., a nastao je u izbjegličkim logorima u Pakistanu i pakistanskim medresama.
Podržavani od strane Pakistana i Saudijske Arabije, 1994. osvajaju Kandahar, drugi po veličini grad u Afganistanu. Tijekom 1996. godine zauzimaju i glavni grad Kabul te započinju provođenje režima koji je ustanovljen prema šerijatskim zakonima. Režim je ozbiljno zatirao ljudska prava te prava žena i djece, a tijekom njegove vladavine sustav obrazovanja i kulturna baština su u Afganistanu gotovo uništeni.
Još je 1998. talibanski režim došao pod pritisak SAD-a zbog pomaganja organizaciji Al-Qaidi, a 1999. našao se pod sankcijama UN-a. U kolovozu 1998. godine Al-Qaida je izvršila napade na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji.
Govori li se o motivima terorističkog čina Al-Qaide u napadima na SAD, potrebno je spomenuti nekoliko dokaza i dokumenata koji to potvrđuju.
U godinama prije napada nastale su tzv. fatwe iz 1996. i 1998. godine. Fatwa je oblik proklamacije koja na temelju islamskog zakona i islamske tradicije donosi određena pravila kojih bi se trebalo držati. Fatwa iz 1998., koja je potpisana od samog bin Ladena, označila je Amerikance kao glavne protivnike i njome se poziva na njihovo ubijanje i sveti rat.
U “Pismu Americi”, dokumentu koji je naknadno objavljen od strane medija, bin Laden izravno tvrdi kako su napadi Al-Qaide motivirani američkom potporom napadima na muslimane u Somaliji, ruskim napadima na muslimane u Čečeniji te indijskoj represiji nad muslimanima u Kašmiru. U dokumentu se još spominju američka potpora izraelskoj politici na Bliskom istoku, sankcije Iraku i prisutnost američkih trupa u Saudijskoj Arabiji.
Video Osame bin Ladena koji je objavila televizijska kuća Al Jazeera 29. listopada 2004. možda je i najizravniji dokaz uključenosti Al-Qaide u događanja od 11. rujna 2001. U videu bin Laden preuzima odgovornost za napad i spominje SAD kao neprijatelja muslimanskih nacija.
Izvori:
Rendulić, Zlatko: Preobrazba SAD-a u imperijalnu silu, Super velika akcija, Zagreb, 2003.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetski_trgova%C4%8Dki_centar
https://simple.wikipedia.org/wiki/September_11_attacks
https://archive.defense.gov/news/Dec2001/d20011213ubl.pdf
https://abcnews.go.com/Archives/video/oct-29-2004-osama-bin-laden-video-message-11700438
