Počinje edukacija za više od 30 tisuća učitelja za frontalnu provedbu kurikularne reforme

Digitalizacija
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila je u četvrtak da počinje edukacija za više od 30 tisuća učitelja radi frontalne provedbe kurikularne reforme iduće školske 2019./2020. godine, te ocijenila kako je to podatak s kojim javnost nije dovoljno upoznata.

Ministrica Divjak sudjelovala je u četvrtak na konferenciji “Digital Shapers” održane u zagrebačkome kinu Kaptol Boutique Cinema u organizaciji RTL Hrvatska gdje je u razgovoru “One on one” s moderatoricom Antonijom Mandić govorila o sadašnjem trenutku hrvatskoga školstva, posebice u kontekstu digitalne transformacije škola. Ipak, na pitanje moderatorice kojom bi ocjenom ocijenila sadašnje stanje, nije dala brojčanu ocjenu i objasnila da postoji razlika između stvarnoga stanja u hrvatskim školama i dojma o tome stanju.

Učitelji prošli edukaciju za eksperimentalnu fazu, slijedi edukacija za frontalnu provedbu reforme

Od ove školske godine počela je eksperimentalna provedba kurikularne reforme u 74 hrvatske osnovne i srednje škole, a za to je potrebnu edukaciju prošlo 1300 učitelja, podsjetila je ministrica. Osvrnula se i na digitalne udžbenike i ocijenila kako je puno toga učinjeno o čemu se javnosti malo zna, učinjen je i velik presedan pa su tako stručnjaci, podsjetila je Divjak, ocijenili da se digitalizacija u školama provodi brže nego u industriji.

Ministrica je najavila da upravo kreće i edukacija za više od 30 tisuća učitelja kako bi učitelji u svih 2600 hrvatskih škola, a ne samo oni u 74 eksperimentalne škole, bili spremni za frontalno uvođenje kurikularne reforme iduće školske godine 2019./2020., te je ocijenila kako javnost nije dovoljno upoznata s tom činjenicom.

Izazov – S modelima iz prošlosti ne mogu se rješavati problemu sadašnjosti

Na pitanje moderatorice koji problem, uz onaj vezan uz financiranje, smatra najvećim izazovom za naše školstvo, ministrica je odgovorila kako je to problem “u našim glavama” jer, objasnila je, ne možemo s modelima iz prošlosti rješavati probleme sadašnjosti.

“Iluzija je da ćemo ‘ulijevanjem’ činjenica u glave učenika moći odgovoriti obrazovnim potrebama koje danas traže da se učenike tijekom obrazovanja osposobi da mogu rješavati složene probleme, kritički razmišljati i biti kreativni”, rekla je Divjak.

Generacija učenika koja se “od rođenja koristi internetom ne može učiti na način na koji smo mi učili jer to je tzv. Z-generacija” u kojoj će, dodala je, idealan radnik biti onaj koji razumije to što radi, a ima i socijalnu inteligenciju. (Hina)