Osnovnoškolci u Hrvatskoj gotovo nikad ne čitaju, pokazalo recentno istraživanje

osnovne škole, škole u hrvatskoj, učenici, istraživanje, obrazovanje
Pixabay
Više od 40 posto učenika petog i osmog razreda ne čita u slobodno vrijeme, a Hrvatski jezik im je najdosadniji predmet u školi

Pred nekoliko mjeseci, u dvadeset osam zagrebačkih osnovnih škola učenici su imali priliku ocijeniti zanimljivost, korisnost i težinu školskih predmeta. Istraživanje su proveli Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) i Filozofski fakultet u Zagrebu, a sudjelovalo je otprilike tisuću učenika petog razreda i jednako toliko učenika osmog razreda.

Istraživanje je pokazalo da su svim učenicima omiljeni predmeti u pravilu Tjelesna i zdravstvena kultura (TZK), Biologija i strani jezici. Najmanje vole Matematiku, Kemiju i Hrvatski jezik. Zanimljivo, ispostavilo se da upravo nastavu iz Hrvatskog jezika velik broj učenika ocjenjuje kao korisnu i važnu, ali i najdosadniju.

Kad su procjenjivali težinu predmeta, osmaši su najtežim također proglasili Matematiku i Kemiju. Najlakši predmeti za učenike su Likovna kultura, Glazbena kultura i TZK.

Oko 87 posto učenika osmih razreda ocijenilo je Strani jezik korisnim predmetom, a slijedi ga Matematika. Pokazalo se da učenici muškog spola smatraju da su korisni predmeti i Fizika, Tehnička kultura te Tjelesna i zdravstvena kultura. Djevojke su, pak, korisnijima proglasile Hrvatski jezik i Biologiju.

I peti i osmi razredi najviše uče Povijest – petašima je ona istovremeno i najteži i najzanimljiviji predmet. Učenici osmih razreda najzanimljivijima smatraju Biologiju i TZK.

A što nakon nastave? Ne iznenađuje podatak da najveći dio slobodnog vremena učenici osnovnih škola provode na internetu. I dok dječaci preferiraju videoigre, djevojke više vremena provode na društvenim mrežama.

Istraživanje je pokazalo i jedan zabrinjavajući podatak: više od 40 posto učenika osmih razreda u slobodno vrijeme uopće ne čita ikakve sadržaje izvan školskog programa. Dr. sc. Zrinka Ristić Dedić iz IDIZ-a smatra da ovi porazni rezultati potječu iz činjenice da školske lektire nisu primjerene dobi učenika te su im često nezanimljive pa ih ne potiču na čitanje. Također je istaknula da u Hrvatskoj nije razvijena obiteljska kultura čitanja.

Index.hr