Novih stotinu milijuna kuna za relevantno visoko obrazovanje

obrazovanje, književnost
Foto: Pexels
Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju” novih je stotinu milijuna kuna za relevantno visoko obrazovanje.

Relevantno visoko obrazovanje je uz dualno obrazovanje, regionalne centre kompetentnosti i programske ugovore jedno od tih četiriju glavnih reformskih procesa na kojima radi Ministarstvo znanosti i obrazovanja kako bi povezivalo obrazovanje s tržištem rada.

Sto milijuna kuna za 30 do 50 projekta za praksu oko četiri tisuće studenata

Ne događa se baš svaki dan da možemo reći da je osigurano sto milijuna kuna za visoko obrazovanje, a ovaj put je riječ o novcu za studentske prakse, istaknula je na konferenciji za medije ministrica Divjak.

Objasnila je da je 85 posto novca financirano iz fondova Europske unije (EU), a 15 posto iz državnoga proračuna posredstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Poziv je otvoren u sklopu Operativnoga programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Obrazovanje i cjeloživotno učenje”. Svrha projekta je povećanje zapošljivost studenata tako što će im se omogućiti stjecanje praktičnih vještina za rad i upoznavanje s poslodavcima.

Na poziv se mogu javiti javna i privatna visoka učilišta upisana u Upisnik visokih učilišta u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a rok za prijavu je 21. veljače 2019.

Kako je rekla Divjak, očekuje se da će financirati između 30 i 50 projekta, minimalni iznos financiranja po projektu je milijun kuna, maksimalni četiri milijuna kuna, a predviđeno trajanje provedbe projekata je od 24 do 36 mjeseci.

U sklopu poziva osigurat će se stručna praksa za oko četiri tisuće studenata, minimalan broj studenata za koje je potrebno organizirati stručnu praksu u sklopu svakoga projekta je 50 studenata.

Pitanja – suradnja s poslodavcima, naknade za studentsku praksu

Novinare je, među ostalim, zanimalo i kakva će biti suradnja s poslodavcima. S tim u vezi, ministrica je napomenula da doista postoje primjeri dobre prakse u Hrvatskoj te najavila da će neki od njih biti predstavljeni i na godišnjoj konferenciji o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) u Rijeci 7. prosinca što će, vjeruje ministrica, biti i poticaj svim prijaviteljima da vide što je to dobra praksa, koja naravno podrazumijeva i sustavan rad sa studentima i poslodavcima, održavanje dana ili tjedana karijera, te baze poslodavaca.

Divjak je objasnila da praksa mora biti dio obveznoga ili izbornoga studijskoga programa, te istaknula kako se Ministarstvo zauzima da ona bude obvezna. Napomenula je kako bi to konkretno značilo da bi za preddiplomski studijski program koji ima 180 ECTS-a, studentska praksa kao redovni dio studijskoga programa bila uključena s 20 ili više ECTS bodova.

Na novinarsko pitanje hoće li stručna studentska praksa biti plaćena, ministrica je odgovorila da plaćanje nije predviđeno, ali da modeli mogu uključivati i plaćanje te prakse. (Hina)