Hrvatska visoka učilišta moraju poraditi na kvaliteti obrazovanja, a ne na formi

visoka učilišta, obrazovanje, bolonjski proces
Pixabay
Hrvatska visoka učilišta moraju se znatno više pozabaviti kvalitetom obrazovanja, a ne njegovom formom što je do sada prevladavalo, zajednički je stav sudionika okruglog stola o Bolonjskom procesu koji je održan u utorak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Zagrebu

Ministrica Blaženka Divjak kazala je da Hrvatska ima važne obaveze prema Bolonjskom procesu koje su rezultat nedavne ministarske konferencije, ali i da hrvatska visoka učilišta, na kojima često vladaju partikularni interesi kada se govori o Bolonjskom procesu, imaju obavezu prema suštini toga procesa.

“U nekim smo se slučajevima u izvješću toj konferenciji i precijenili”, kazala je Blaženka Divjak.

Rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i predsjednik Rektorskoga zbora Hrvatske Vlado Guberac istaknuo je da je najvažniji uvjet provođenja Bolonjskog procesa kvaliteta učenja, što sveučilišta sada shvaćaju pa će krenuti “na drugu stranu”.

“Bolonjski proces u Hrvatskoj je otpočetka išao krivo. Govorilo se da je njegovo uvođenje uvjet Hrvatske za ulazak u EU, što nije bilo točno, i što je u Sloveniji bilo obrnuto”, kazao je i dodao da se potom uvidjelo da prvostupnici nemaju mjesto na tržištu rada.

Glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić naglasio je da zbog povećanih administrativnih obaveza nastavnici više rade, što se često ne vidi na njihovim plaćama. “Mi smo obukli kaput prije nego košulju”, kazao je Ribić i dodao da se bez pripremljenih sveučilišta teško može provoditi Bolonjski proces.

Za probleme slabog zapošljavanja prvostupnika Ribić krivi i državu, koja nije u svom sustavu predvidjela koeficijente za tu skupinu svršenih studenata.

“Na sveučilištima je nastala hiperprodukcija programa jer nema na njima prohodnosti i interdisciplinarnosti”, dodao je Ribić i zaključio da je veliki problem i u činjenici da se autonomija sveučilišta, koja izvorno postoji kako bi štitila akademske slobode, pretvorila u ono što ih ograničava.

Član Izvršnog odbora Europske studentske unije Aleksandar Šušnjar kazao je da obaveze koje proizlaze iz zaključaka Ministarske konferencije predstavljaju poboljšanje, ali da bi studenti željeli više, tj. da napredak postane vidljiv u predavaonici.