1358. godina
Zadarski mir je mirovni ugovor sklopljen 18. veljače 1358. godine u sakristiji crkve Sv. Frane u Zadru između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca. Ludovik je 1356. godine sklopivši savez s Genovom, te potaknut od rimsko-njemačkog cara Karla IV. Luksemburškoga, zaratio protiv Mletačke Republike, koja je tada bila oslabljena ratom protiv Genove i unutrašnjim političkim sukobima za vladavine dužda Marina Faliera.
Kralj je pod svoju vlast vratio cijelu Dalmaciju, a Mletačka Republika odrekla se posjeda cijelog dalmatinskog kopna i svih otoka od Kvarnera do Drača. Mletački dužd odrekao se i titule hrvatskoga i dalmatinskoga hercega.
Zadarskim mirom, prvi je put nakon kralja Zvonimira, hrvatska obala sa svim svojim otocima bila oslobođena od mletačke vlasti.
Priključenje Dalmacije hrvatskom kraljevstvu imalo je znatne političke, društvene i gospodarske implikacije. Dalmatinski su gradovi, zahvaljujući čvršćoj povezanosti s prirodnim hrvatskim, bosanskim i dalekim ugarskim zaleđem, u sljedećih pola stoljeća doživjeli opći gospodarski, politički i kulturni procvat.
