852. godina
Knez Primorske Hrvatske, Trpimir, 4. ožujka 852. potvrdio je darovnicu Splitskoj nadbiskupiji svoga prethodnika Mislava te joj još darovao crkvu sv. Jurja i neke posjede s pripadajućim kmetovima. Tu najstariju sačuvanu ispravu hrvatskih vladara napisao je jedan svećenik u svojstvu kneževa kancelara, a u njoj su navedeni i svjedoci. U povelji Trpimir svoju zemlju naziva regnum Croatorum. Taj naziv, premda bi se mogao doslovno prevesti kao „kraljevstvo Hrvata“, vjerojatnije u to doba označava zemlju nad kojom vladaju Hrvati. Trpimir sebe opisuje „milošću Božjom, knez Hrvata“, što vjerojatno znači da ga na vlast nije postavio car. Trpimir je stolovao u Bijaćima, a posjedovao je i Klis.
Premda je sačuvana fragmentarno, iz povelje se vidi da vladar ima skoro neograničenu vlast u državi, jer Trpimir za sebe kaže da je vladar Hrvata po Božjoj milosti. Povelja dokazuje postojanje Hrvata i prije Trpimira, jer on njome potvrđuje darovnicu što je Splitskoj nadbiskupiji podario njegov prethodnik Mislav.
Pitanje autentičnosti provlačilo se od samih početaka historiografskih istraživanja u vezi darovnice. Dvojbe oko autentičnosti proizlazile su iz problema s datacijom, nerazumijevanjem određenih jezičnih termina, ali i iz činjenica da su prijepisi darovnice prošli kroz mnoge ruke te je sama darovnica zbog toga na više mjesta nejasna i u dijelovima dispozicije kontradiktorna.
