1861. godina
Pripreme za osnivanje današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu napravljene su u vrijeme početka hrvatskoga narodnog preporoda. Preporodne zamisli o osnivanju “učenog društva” oblikovane su u zaključke Hrvatskoga sabora iz nekoliko razdoblja prije 1847. godine.
No tek nakon Bachova apsolutizma unutar Habsburške Monarhije i ponovne uspostave neovisnog Sabora, temelje HAZU položio je Josip Juraj Strossmayer. Nedugo zatim Sabor je 29. travnja 1861. jednoglasno prihvatio Strossmayerov prijedlog o osnutku Akademije znanosti i stavlja je pod svoju zaštitu. Kralj, koji je trebao samo potvrditi Pravila, odobrio je tek prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti te potvrdio prve članove Akademije.
Nacionalna akademija znanosti i umjetnosti na početku se zvala Slavorum meridionalium (južnoslavenska), pa onda Jugoslavenska akademija, a tek kasnije (ne računajući vrijeme Banovine Hrvatske i NDH) u potpunosti dobila narodno ime koje i danas nosi. Članovi Akademije počasni su, redoviti i dopisni te članovi suradnici.
