1848. godina
U Beču je 23. ožujka 1848. kralj Ferdinand I. Habsburgovac imenovao grofa Josipa Jelačića Bužimskog hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom.
Svečanost njegova ustoličenja, gotovo tri mjeseca kasnije, prati svečanost otvaranja Hrvatskog sabora, prvoga hrvatskoga građanskoga Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma.
Nakon mjesec dana od imenovanja banom, Jelačić proglašava ukidanje kmetstva. Potvrđuje odluku Josipa II. da je kmetstvo ukinuto i zbog toga postaje omiljen na selu.
Ubrzo izdaje hrvatsku forintu, a s Hrvatskim saborom određuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema Ugarskoj. Ustrojava Bansko vijeće – hrvatsku vladu, te hrvatski kao službeni jezik.
Čak je i za Oktroiranog ustava naporima bana Jelačića očuvana hrvatska autonomija, Međimurje je priključeno Hrvatskoj, a hrvatski jezik postaje službeni jezik.
