1918. godina
Mir u Brest-Litovsku, poznatiji kao Brestilovski mir, jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstvanicima Središnjih sila. Njime je Rusija formalno izašla iz Prvog svjetskog rata.
Rusija se morala odreći Kurlandije (kratkotrajna država stvorena na području današnje zapadne Latvije pred kraj Prvog svjetskog rata), Latvije, Estonije, Litve i Poljske, te Ardahana i Karsa (gradovi u Turskoj) i Batuma (grad u Gruziji). Pristala je na demobilizaciju i na plaćanje ratne odštete od 6 milijardi zlatnih maraka. Sporazum je Rusiji oduzeo trećinu stanovništva, polovinu industrije i devet desetina rudnika ugljena.
Njemački i Austro-Ugarski interesi nisu se podudarali što se tiče Ukrajine. Njemačka je inzistirala da se oblasti otrgnute od Rusije potpuno pripoje Njemačkoj, ali ne direktnom aneksijom, nego da se to prikrije dobrovoljnim sporazumima sa okupiranim zemljama. Njemačka i Austro-Ugarska su zauzele Poljsku, Litvu te jedan dio Bjelorusije i Ukrajinu. Sovjetska delegacija zatražila je ponovni prekid konferencije, a Njemačka i Austro Ugarska su to iskorisitle da bi završile pregovore sa Ukrajinom. Najveći dio ovih teritorija zapravo je predat Njemačkom carstvu, a namjera je bila da to postanu dijelovi carstva pod različitim zavisnim kraljevima i vojvodama.
Mir je potpisan u tvrđavi u Brestu. Nakon njemačke kapitulacije, sovjetska vlada je poništila taj mirovni ugovor 13. 11. 1918. Sporazum je trajao svega osam mjeseci. Njemačka se također odrekla sporazuma u studenom 1918. godine, dok je Turska prekršila taj isti sporazum poslije dva mjeseca izvršivši invaziju na novoproglašenu Demokratsku Republiku Armeniju.
