Novo istraživanje je otkrilo da su stope recikliranja plastike u Europi zabrinjavajuće niske, a najveći problem predstavljaju proizvodi za jednokratnu upotrebu
Sve europske zemlje zajedno recikliraju manje od trećine plastičnog otpada koji bacaju, podaci su to iz novog izvješća objavljenog od strane Statista. To znači da se otpad sakuplja i obrađuje, ali se ne vraća u sustav proizvodnje.
Europa proizvodi 60 milijuna tona plastike, a unatoč naporima Europske agencije za zaštitu okoliša (EEA) da se smanji razina otpada, zapravo se samo 30% toga reciklira.
Gospodarenje otpadom razlikuje se od zemlje do zemlje. Njemačka prednjači u recikliranju pa godišnje samo 0,1% plastične ambalaže u toj zemlji završi na odlagalištu, dok se u Španjolskoj taj postotak penje na 38,2%.
Kako bi se poboljšalo stanje i potaknulo recikliranje potrebno je proširiti strategije za sprječavanje stvaranja plastičnog otpada u svim europskim zemljama. Prema Europskoj agenciji za zaštitu okoliša, plastika je već proglašena prioritetnim tokom otpada, ali može se napraviti još toga. Na primjer, naknade koje su se uvele na korištenje plastičnih vrećica donijele su impresivne rezultate, ali iz agencije smatraju kako bi zemlje trebale “diverzificirati implementirane mjere”.
Plastični otpad predstavlja rizik i za ljudsko zdravlje
Godišnje se širom svijeta proizvede 348 milijuna tona plastike, s tim da polovica navedene količine postane otpad. Za usporedbu, ta količina je 1950. godine iznosila samo 1,5 milijuna tona.
Iako nam moderna i jeftina plastika olakšava živote, preko 40% proizvoda izrađenih od ovog materijala koristi se samo jednom, a plastični predmeti se nakon odlaganja razgrađuju na manje fragmente koji se zadržavaju još stoljećima nakon toga i uništavaju morski život.
Prema National Geographicu, ti bi komadići mikroplastike putem riba i školjki koje konzumiramo mogli doći i do nas, što znači da plastični otpad predstavlja rizik i za ljudsko zdravlje.