Prokrastinacija ili odgađanje obaveza je uobičajena pojava, ali u ekstremnim slučajevima može biti loša za naše zdravlje, jer smo u tom slučaju zbog pritiska i rokova izloženi dodatnom stresu
Osim što se odgađanjem izvršavanja obaveza dodatno izlažemo stresu, prokrastinacija može biti štetna za naše zdravlje iz još nekoliko razloga, na primjer ako neprestano odugovlačimo s vježbanjem ili započinjanjem neke druge fizičke aktivnosti te ako odgađamo posjet liječniku, iako imamo određene simptome.
Međutim, postoji nekoliko savjeta pomoću kojih je moguće obuzdati ovu lošu naviku.
1. Neka vam snaga volje ne bude jedina motivacija
Volja je kod većine ljudi jako krhka, a iako vas ponekad može dovesti to cilja, to neće uvijek biti slučaj. Umjesto da se oslanjate isključivo na snagu volje, pokušajte ignorirati negativne aspekte zadatka koji je pred vama. Smatrajte ih važnim i neizbježnim korakom na putu do ostvarenja vaših ciljeva.
2. Potražite pozitivne stvari u zadatku koji odgađate
Nakon 15 godina istraživanja ove navike, Fuchsia Sirois sa Sveučilišta u Sheffieldu otkrila je da odgađanje nije samo posljedica lijenosti ili loše organizacije vremena, već je povezano i s emocijama. Ako se bojite neuspjeha, pronalazit ćete razne isprike kako biste odgodili obavljanje zadatka te izbjegli anksioznosti i nelagodu.
Iako ovo kratkoročno pomaže da se osjećate bolje, problemi se javljaju kada uđete u začarani krug. Zbog odgađanja na kraju imate manje vremena za obavljanje zadataka, čime raste rizik od neuspjeha pa se osjećate još gore i još je manje vjerojatno da ćete započeti s obavljanjem zadataka. Zbog toga je važno suočiti se s negativnim emocijama i pronaći nešto pozitivno u zadacima koji se nalaze pred vama ili u samom procesu.
3. Planirajte unaprijed
Ako znate da vas određene stvari potiču na odugovlačenje i zbog toga ste manje produktivni, pokušajte usvojiti psihološku strategiju poznatu pod nazivom “if-then”. Radi se o tome da unaprijed isplanirate što ćete napraviti ako naiđete na određeno iskušenje za koje znate da će vas potaknuti da i dalje odgađate izvršavanje obaveza. Američki psiholog Peter Gollwitzer proveo je studiju koja je pokazala da su se ljudi koji su koristili ovu strategiju pridržavali svojih zadataka dva do tri puta više nego ljudi koji nisu bili upoznati s ovom strategijom.
4. Smanjite iskušenja
Kako bi borba s odgađanjem bila uspješna, potrebno je osigurati što lakši početak. Onemogućite obavijesti na zaslonu vašeg telefona, isključite zvuk, a ako ne možete odoljeti skrolanju po društvenim mrežama – isključite opciju automatske prijave. Ako se svaki put morate prijaviti kako biste provjerili što se događa na društvenim mrežama, manja je vjerojatnost da ćete to činiti često, pogotovo ako postavite duge i komplicirane lozinke.
5. Nagradite se
Prokrastinacija ili odugovlačenje je privlačno zbog toga što se odgađanjem obavljanja teških zadataka lišavamo negativnih osjećaja koji se odnose na njih. Umjesto da vam nagrada bude taj trenutni osjećaj olakšanja, pronađite nešto drugo – odnosno pravu nagradu koja će vas potaknuti da prestanete odgađati i što prije izvršite neki zadatak.
6. Budite blaži prema sebi
Ovo možda zvuči kao posljednja stvar koju bi osoba koja već pola dana ljenčari ili gubi vrijeme na internetu – a trebala bi raditi – ali ispostavilo se da osobe koje odugovlače u prosjeku imaju nižu razinu samilosti prema sebi samima. U većini slučajeva smo blaži i suosjećajniji kada su u pitanju naši prijatelji nego mi sami.
Nekom od prijatelja vjerojatno ne biste rekli nešto poput “Što nije u redu s tobom, prestani odugovlačiti i obavi to već jednom!”. Veća je vjerojatnost da biste ga podržali i opravdali odgađanje time da je tjedan bio naporan ili da je zadatak bio pretežak za obaviti. Međutim, istu takvu razinu ljubaznosti nekada trebate pokazati i prema sebi samima.FacebookViberWhatsAppFacebook MessengerEmail
