Čekamo rezultate novog vala umirovljenja koji se odvio prošle godine. Nova stroža pravila za odlazak u mirovinu natjerala su dio građana na prisilno umirovljenje jer nitko ne zna što se može očekivati od novih najava Vlade.
Mirovinski sustav u Hrvatskoj je neodrživ i vjerojatno će jednog dana samo netko reći kako novca za mirovine nema, ali političari i dalje vole u medijima ostaviti dojam smirenosti i potpune kontrole. Spomenuti novi val umirovljenja još je jedan u nizu nakon prvog iz 1999. godine i još jednog koji se dogodio s krajem 2012. godine. Reforme mirovinskog sustava straše ljude i to nije čudno jer moderni trendovi produžuju radni vijek, samo što mi u Hrvatskoj uporno puštamo da stvari idu nekim neutvrđenim smjerom.
Propuštene šanse
Mirovinski sustav godinama prima nove korisnike mirovina i trend se nastavlja i dalje. Greške iz prošlosti se još osjećaju i jednostavno smo na drugi način trebali riješiti dio korisničkih skupina. Braniteljska populacija je prebrzo umirovljena tijekom devedesetih i mnogi branitelji koji su itekako mogli radom dati doprinos društvu i biti aktivni postali su korisnici mirovine. Invalidske mirovine su se u ranijim periodima dobivale na razne načine i po raznim kriterijima te je broj njihovih korisnika rapidno rastao.
Problem su bili i ulasci u prijevremene mirovine koji su u razdoblju od 2004. do 2014. svake godine uredno rasli po vrijednosti od 10 posto. Povlaštene mirovine su također još jedna tabu tema koju se ne želi rješavati. Mirovinski sustav je tijekom godina samo rastao, a navedene skupine su samo neke od onih koje su ušle u njega kako se nitko ne bi žalio i kako državne institucije ne bi morale previše vremena trošiti na planiranje dugoročne održivosti.
Mirovine na hrvatski način
Glavno je pitanje sada što čeka buduće umirovljenike u Hrvatskoj? Prvotni šok koji doživi svaki novi umirovljenik je iznos mirovine koji ima vrijednost manju od 40% prethodne plaće. Nakon financijskog, slijedi i onaj vremenski šok s čekanjem rješenja o mirovini. U Hrvatskoj se rješenje o mirovini čeka u prosjeku duže od tri mjeseca i nisu rijetki slučajevi da se ono dobije i nakon dužih perioda.
Što će pojedinac koji je priložio zahtjev za mirovinu raditi u tom periodu, a više nije zaposlen, nikog nije briga. Ako nemate obitelj ili neku ušteđevinu sa strane, snađite se kako znate.
Kada se jednom primi ta prva mirovina, statistika je neumoljiva. Prema Državnom zavodu za statistiku, stopa rizika od siromaštva za osobe u dobi od 65 i više u 2017. godini bila je 28,6 %.
Znamo i da gotovo polovina umirovljenika (ukupni broj 1.141,250) prima mirovinu manju od 2000 kuna, izvjesno je da svi ti ljudi nemaju dovoljno sredstava za život. Promašenost sustava je još jasnija kada se pogleda statistika HZMO-a za skupinu mirovina „zastupnika u Hrvatskom saboru, članova vlada, sudaca Ustavnog suda i glavnih državnih revizora“ koja u prosjeku iznosi 9793,13 kuna, a ima ukupno 665 korisnika. To su nevjerojatne razlike u sustavu.
Nova odluka o mogućnosti rada umirovljenika bi navodno trebala popraviti sliku, ali kakvi se poslovi zapravo nude umirovljenicima? Čuvanje drugih starijih i bolesnih osoba, fizički poslovi, telemarketing, čišćenje, rad u supermarketu? Na ove se poslove svodi većina ponude na tržištu rada i pitanje je jesu li oni primjereni umirovljeničkoj dobi. Još je gore što se ne žele koristiti dragocjena radna iskustva i znanja umirovljenika u pojedinim područjima, već se ta populacija promatra kao radna snaga za popunjavanje onih poslova koje većina ne želi raditi.
Iako se u državama poput Njemačke, Austrije ili Mađarske povećava broj umirovljenika koji rade za dodatan izvor prihoda, naša mjera s radom umirovljenika je traženje spasa jer se iseljavanjem stvorila rupa u broju osiguranika koju bi sad trebalo nekako pokriti. Očito se približavamo čarobnoj brojci od 70 godina koja ne znači više dob za posvećivanje unucima i obitelji, već teški i mukotrpni rad kako bi se uspjelo preživjeti.
Izvori:
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2018/14-01-01_01_2018.htm
http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/statisticke_informacije/2018/6/Statisticke_informacijeHZMOa_6_2018_veljaca2019.pdf
