Dubravka Šuica, bivša gradonačelnica Dubrovnika i trenutna zastupnica u EU Parlamentu, postaje potpredsjednica (jedna od pet) EU Komisije
Napokon su poznata imena svih povjerenika nove EU Komisije koja počinje s radom 01.11.2019. Nova predsjednica Komisije, Nijemica Ursula von der Leyen, predstavila je svoj tim na tiskovnoj konferenciji održanoj u Bruxellesu 10.09.2019.
Sastav nove Komisije nije pretjerano iznenađujući, ali je nova predsjednica ipak napravila nekoliko (prilično značajnih) promjena u odnosu na prošlu EU Komisiju. Bez obzira na to, politički smjer i glavni ciljevi Komisije trebali bi ostati više-manje isti kao i u vrijeme Junckerove Komisije.
Ova će Komisija imati 14 muškaraca i 13 žena što je spolno daleko najravnopravniji sastav EU Komisije u povijesti, kao što je i obećavala von der Leyen. Može čuditi činjenica da Velika Britanija nije imenovala svog povjerenika, ali njihov premijer Johnson se kune da će VB izaći iz EU do predviđenog 31.10., a nova Komisija s radom kreće dan kasnije.
Za Hrvatsku je, dakako, najvažnija vijest da je Dubravka Šuica imenovana novom potpredsjednicom Komisije što je svakako važna stvar za malu zemlju kao što je Hrvatska, ali je također u jednu ruku i očekivana odluka s obzirom da je EU često bila kritizirana zbog konstantnog marginaliziranja novijih država članica.
Tiemmermansu europski „Green Deal“, Dombrovskis i Vestager potvrđeni
Frans Tiemmermans, spitzenkandidat Socijalista na proteklim EU izborima, potvrđen je kao izvršni potpredsjednik EU Komisije, ali mu je dodijeljen drugi resor. Više neće biti zadužen za vladavinu prava, gdje je radio sjajan posao i bio „strah i trepet“ istočnih država EU u kojima je vladavina prava na dvojbenom nivou, nego je dobio u svoje ruke brigu za ekologiju i obnovljive izvore energije.
Za mnoge se radi o političkom kompromisu koji je posljedica navodnog ultimatuma iz Poljske i Mađarske iz kojih su dolazile poruke da će izostati podrška novoj Komisiji u EU Parlamentu ako Tiemmermans i dalje bude zadužen za vladavinu prava. Poljska i Mađarska ne žele da netko „mete ispred njihovog praga“, ali teško da uopće postoji na svijetu metla koja bi to sve i mogla pomesti (vladavina prava ≠ Poljska i Mađarska).
Izvršni potpredsjednički trio kompletiraju Vladis Dombrovskis iz Latvije i Margrethe Vestager iz Danske. Oboje su bili članovi protekle Komisije, ali su sada podignuti na razinu izvršnih potpredsjednika te su im resori nešto drugačiji negoli u Junckerovoj Komisiji. Dombrovskis će nadgledati ekonomske djelatnosti, a Vestager će biti zadužena za digitalizaciju.
Šuica potpredsjednica Komisije zadužena za demokraciju i demografiju
Dubravka Šuica, bivša gradonačelnica Dubrovnika i trenutna zastupnica u EU Parlamentu, postaje potpredsjednica (jedna od pet) EU Komisije. Kao što smo ranije naveli, tako nešto je bilo očekivano iz nekoliko razloga. Ne treba zanemariti niti ulogu Andreja Plenkovića koji je u dobrim odnosima sa samom vrhuškom Europske pučke stranke iz koje dolazi i Ursula von der Leyen.
Iznenađujući može biti jedino resor koji je Šuica dobila s obzirom da se špekuliralo o tome da bi joj mogao pripasti resor budućeg proširenja EU ili pak onaj koji brigu vodi o moru i ribarstvu. Ovo potonje navodno nije mogla dobiti zbog snažnog pritiska iz Slovenije kojoj smeta hrvatsko nepoštivanje odluke Arbitražnog suda oko slovensko-hrvatskog graničnog spora. Pripao joj je zato novoformirani resor u kojem će voditi brigu o razini demokracije unutar EU te nastojati implementirati demografske politike.
Nekoliko zanimljivih imena nove Komisije
Johhanes Hahn iz Austrije bit će zadužen za proračun te će direktno odgovarati samoj predsjednici Ursuli von der Leyen. Hahn je u prošloj Komisiji bio zadužen za proširenje EU, a ovaj put Austriji će pripasti daleko važniji resor. Za tako nešto zasluge zasigurno idu i austrijskom kancelaru Stefanu Kurzu koji se pozicionirao kao vrlo snažna figura unutar Europske pučke stranke.
Bivši talijanski premijer Paolo Gentiloni dobio je resor gospodarstva što je značajna stvar za Italiju s obzirom da je postojala opasnost da zbog političke nestabilnosti dobiju neki potpuno nebitan resor. Ovo je svojevrsna nagrada europske vrhuške Italiji što je uspostavljena nova (proeuropska) vlada umjesto da se išlo na izbore.
Grk Margaritis Schinas dobio je resor koji će se, između ostaloga, baviti pitanjima migracija. Veliki je to korak naprijed za EU jer se čini da su napokon spremni poslušati probleme Grčke (i Italije) te razgovarati o ravnomjernoj distribuciji migranata diljem EU i takvu politiku provesti u djelo.
Što novi sastav EU Komisije znači za buduće proširenje?
Resor koji će voditi brigu o budućem proširenju EU došao je u ruke Mađara Tróscányia što može biti svojevrsni razlog za slavlje među državama koje vode pristupne pregovore za ulazak u EU (Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina).
Resor nije pao u ruke Hrvatske koja bi se potencijalno mogla osvećivati nekim svojim susjedima kroz tu funkciju te ju koristiti kao pregovaračko sredstvo u razgovorima oko nerješenih graničnih pitanja. Također, za proširenje neće biti zadužen netko iz zapadne i sjeverne Europe gdje ne postoji apsolutno nikakav interes za daljnjim proširenjem EU.
Mađarska je, zapravo, idealan odabir za države u našem susjedstvu. Riječ je o državi koja je zainteresirana za buduće proširenje s obzirom da joj je u interesu ojačati trgovinske veze sa zemljama iz njenog susjedstva (pogotovo sa Srbijom), a također nije netko tko se može autoritativno postaviti po pitanju vladavine prava kad ju sami, blago rečeno, ne provode.
Za države poput Srbije ili Crne Gore (o Bosni i Hercegovini da niti ne pričamo), koje niti ne znaju što je to vladavina prava, takva je situacija pravi jackpot. Ali ipak, bez obzira na sve to, buduće proširenje EU ne trebamo očekivati u nekoj bliskoj budućnosti (a niti u daljnjoj, kako sada stvari stoje).
Sastav buduće EU Komisije:
Ursula von der Leyen (Njemačka) – predsjednica EU Komisije
Frans Tiemmermans (Nizozemska) – izvršni potpredsjednik zadužen za europski „Green Deal“
Vladis Dombrovskis (Latvija) – izvršni potpredsjednik zadužen za ekonomske djelatnosti
Margrethe Vestager (Danska) – izvršna potpredsjednica zadužena za digitalizaciju
Joseph Borrell (Španjolska) – potpredsjednik i visoki predstavnik EU zadužen za vanjskopolitičke aktivnosti EU
Vĕra Jourová (Češka) – potpredsjednica zadužena za transparentnost i promicanje vrijednosti EU
Margaritis Schinas (Grčka) – potpredsjednik zadužen za zaštitu europskog načina života i migrantsku politiku
Maroš Šefčovič (Slovačka) – potpredsjednik zadužen za nadgledanje europskih institucija i interinstitucionalnu suradnju
Dubravka Šuica (Hrvatska) – potpredsjednica zadužena za demokraciju i demografiju
Johannes Hahn (Austrija) – proračun i administracija (direktno odgovoran predsjednici von der Leyen)
Didier Reynders (Belgija) – pravosuđe i vladavina prava
Mariya Gabriel (Bugarska) – inovativne politike i mladi
Stella Kyriakides (Cipar) – zdravstvo
Kadri Simson (Estonija) – energetska politika
Jutta Urpilainen (Finska) – međunarodna suradnja
Sylvie Goulard (Francuska) – jedinstveno tržište, obrambena i svemirska politika
László Trócsányi (Mađarska) – buduće proširenje EU
Phil Hogan (Irska) – trgovina
Paolo Gentiloni (Italija) – gospodarstvo
Virginijus Sinkevičius (Litva) – okoliš i more
Nicolas Schmit (Luksemburg) – rad
Helena Dalli (Malta) – politike ravnopravnosti (spolna, rodna, rasna …)
Janusz Wojciechowski (Poljska) – poljoprivreda
Elisa Ferreira (Portugal) – kohezijske i reformske politike
Rovana Plumb (Rumunjska) – promet
Janez Lenarčić (Slovenija) – upravljanje krizama
Ylva Johansson (Švedska) – unutarnji poslovi