Tko više želi ostati?

kolodvor, iseljavanje, nezaposlenost, mladi
Mladi u Hrvatskoj su gotovo neiscrpna tema u medijima jer bez njihovog ostanka, angažmana i novih ideja se teško može zamisliti neka bolja budućnost

Mlade često spominju i naši političari jer je to jedan od aduta za pridobivanje glasača pa se donose razna obećanja o planiranim mjerama koje će zaustaviti iseljavanje.

Izrečeni planovi se često nakon dužeg vremena pokažu kao potpuno promašene brojke i narativi bliski formi bajke koji su pripovijedani samo da se građanstvo uvjeri kako još uvijek ima nade da se stvari preokrenu. One mjere koje su na kraju i izvršene završavaju s mnogim upitnicima iznad glave.

Subvencionirani krediti sigurno mogu biti dobra mjera za mlade i snažan poticaj da obitelji ostaju u Hrvatskoj. Ne može se reći kako mjera nije polučila rezultate jer su neki mladi ljudi dobili priliku za kupnju stana, ali stručnjaci i dio medija navode i neke stvari koje su se trebale izbjeći.

Budžet za subvencioniranje kredita je morao biti veći, postupak prijave je prekratko trajao, a svakako treba spomenuti kako su se cijene stanova odjednom naglo podigle i nažalost ugrozile korisnike kredita i nove vlasnike stanova s preplaćivanjem nekretnine. Netko je taj višak vrijednosti nekretnina sigurno spremio u džep, ali posebno tjera na oprez činjenica da su banke očito opet dijelile kredite bez realnih procjena rizika pa se možemo nadati da su dodjele stambenih kredita zaista razmatrane objektivno.

Mjera stručnog osposobljavanja još je jedan projekt upitnih rezultata

Promatrajući nove poteze Ministarstva rada i mirovinskog sustava, stručno osposobljavanje se očito želi ukinuti i uvesti tzv. pripravništvo kao povoljniji model, što je započeo s 1.1.2018. Ishod ove namjere jasno prikazuje sliku naših poslodavaca koja se ionako već nazirala tijekom zadnjih par godina.

Poslodavcima pripravništvo nije privlačno jer se tu radi o radnom odnosu koji država samo dijelom financira. Stručno osposobljavanje je puno povoljniji model jer većinu troškova (osim prijevoza) pokriva država i ovdje se ne radi o radnom odnosu, što poslodavca stavlja u puno povoljniju situaciju. Očito je da je većina poslodavaca u stručnom osposobljavanju vidjela dobru priliku za dobivanje jeftine radne snage i povećanje svojih prihoda.

Drugi učinak mjere, koji je dugoročno još gori, je modeliranje ponašanja i budućih zahtjeva mladih u radnom odnosu. Od početnih 1600 do sadašnjih 3000 kuna, stručno osposobljavanje je kod mladih nastojalo stvoriti naviku rada za malo novaca. Stvarati ovakvo okruženje rada za mlade je sasvim pogrešno.

Poruke za mlade

Nedavna statistika Eurostata će pobiti sva obmanjivanja hrvatskih političara oko pada broja nezaposlenih mladih. Svi znamo da je pad nezaposlenosti rezultat iseljavanja, ali podatak Eurostata prema kojem je Hrvatska vodeća zemlja po broju mladih koji žive s roditeljima dovoljno govori o mogućnostima njihove samostalnosti, mobilnosti i financijske neovisnosti. Statistika se odnosi na mlade između 16 i 29 godina. Postotak mladih muškaraca u ovoj kategoriji je 93.1 %, a mladih žena 82.3 %.

Možda su još bolje od ovih negativnih podataka sadašnje slike našeg društva koje mladi mogu vidjeti putem medija. Općenito spominjanje nezaposlenosti, malih plaća ili neorganizirane države zamijenili su konkretni primjeri iz hrvatske stvarnosti.

Javni prijevoz u jednom gradu ima vozni park u kojem je petina autobusa dnevno izvan funkcije, nasilje se sve više tolerira i premlaćivanja te obiteljska nasilja su postala sve češći slučaj, obrazovna reforma je stala na raspravi oko kurikuluma iz povijesti i istodobno u školama predaju profesori s lažnim diplomama, prometne nesreće su sve učestalije, zdravstveni sustav je u kolapsu i pitanje je trenutka kada će ponovno nečije zdravstveno stanje biti zbog toga ugroženo, milijunskim iznosima se iz javnog novca saniraju tvrtke koje je netko još jednom upropastio… Niz bi se još mogao nastaviti i jedino nije jasno kako mladi mogu imati ikakvu želju da u ovakvom društvu vide svoju budućnost.   

U zadnjih 5 godina 250.000 Hrvata je napustilo zemlju, od čega je 110.526 samo tijekom 2016. i 2017. otišlo u Njemačku (podaci Saveznog ureda za migracije u Njemačkoj), a oko 20.000 u Irsku.

Izvor: Eurostat