Štrajk nastavnika ozbiljno je narušio kontinuitet školske godine i rješenje za zahtjeve sindikata Vlada bi morala pronaći čim prije
Možemo se nadati kako naredni tjedan donosi nešto pozitivno i kako postoji obostrana želja za kompromisom kojim bi se djeca ponovno vratila u školske klupe.
Ponašanje Vlade svakako nam otkriva na koji se način u Hrvatskoj raspolaže novcima i kako izgleda distribucija novčanih sredstava. Namjerno se izbjegava komentiranje ili uvažavanje zahtjeva sindikata, a ponude koje je Vlada izradila uključuju povećanje za djelatnike u svim javnim (državnim) službama i institucijama.
Povećanje svima zapravo znači da se povećavaju plaće i državnim službenicima na najvišim razinama. Znajući da taj kadar ima dva do tri puta veće plaće od prosječne, djelatnici tog profila, koji redom dolaze iz stranačkih redova, zadovoljno trljaju ruke. Pitamo se kada će više prestati ovakav način davanja povišica jer 2, 4 ili 6 posto na plaću od 5.000 kuna ili na plaću od 15.000 kuna nije isto i može se zaključiti da se uvijek povišice “protežu” na sve plaće kako bi oni kojima je najmanje potrebno dobili najveća povećanja.
Prava odluka o povišicama morala bi se usko vezati uz kategorije plaća koje su niske ili prosječne, a kadrovi s velikim primanjima moraju već jednom biti van toga. Ovako se dobiva dojam da se Vlada jako dobro snalazi kad treba zapakirati navodno povećanje svima, a od povišice najveći benefit imaju oni koji imaju najveće plaće.
Štrajkovi u Europi
Tradicija štrajkova u Europi razlikuje se od zemlje do zemlje. Najpoznatiji sinidikati i udruženja radnika u nekim zemljama imaju važnu ulogu u korekciji raničkih prava i primanja. U francuskoj Confederation generale du travail ima velik utjecaj na političke odluke. Primjerice, 2006. francuski premijer de Villepin htio je napraviti reformu Zakona o radu i stvoriti fleksibilnije uvjete za zapošljavanje. Zajedno sa studentima uslijedio je štrajk radnika koji se naposljetku, nažalost, pretvorio u ulično nasilje, ali premijeru je jasno bila poslana poruka zbog koje se i odustalo od željenih reformi.
U Njemačkoj IG Metall okuplja radnike teške i proizvođačke industrije koja je osnova njemačkog gospodarstva. Ovaj sindikat poznat je po iznimnoj sposobnosti lobiranja i artikuliranim stavovima kada se odlučuje o plaćama u tom sektoru. Tijekom krize morao je pristati na politiku njemačke Vlade koja je zaustavila povećanja plaća, ali nakon njenog završetka konstantno je u pregovorima da se višak sredstava u “boljim” vremenima pretoči i na plaće radnika.
Sindikat RMT u Ujedinjenom Kraljevstvu okuplja radnike u pomorskom, cestovnom i željezničkom prometu. Činjenica da jedan njegov generalni štrajk dnevno radi gubitke od 50 milijuna funti dovoljno govori o važnoj ulozi u kreiranju radničkih primanja i ostalih prava.
Kao zanimljiv europski primjer prosvjeda sindikata u obrazovanju je 2013. godina kada Sindikat danskih učitelja (DLF) počinje štrajk zbog izlaska iz pregovora oko duljine radnog vremena. Štrajk je trajao gotovo mjesec dana i u tom razdoblju gotovo 550.000 učenika nije imalo nastavu. Ishod štrajka, nažalost, nije bio povoljan. Vlada je na kraju donijela odluku kojom su danski učitelji bili prisiljeni prihvatiti novo radno vrijeme, ali već 2014. uslijedila je reforma obrazovanja u Danskoj jer je štrajk ukazao na probleme u školstvu.
Nužnost javnog izraza nezadovoljstva
Trenutna situacija u Hrvatskoj ukazuje da nemaju samo djelatnici u obrazovanju određene zahtjeve. Djelatnici policije također najavljuju sindikalne aktivnosti i pitanje je ima li ovaj niz kraj. Vlada u ovom razdoblju “boljih” godina s povećanim državnim prihodima očito je krivo rasporedila sredstva i nezadovoljstvo na razini svih službi je očito.
Belgija je početkom godine imala opći štrajk zbog traženja većih plaća i javni promet je u cijeloj državi bio paraliziran, a prosvjedima su se pridružili i djelatnici u komunalnim poduzećima, poštama, bolnicama i školama. Čeka li nas takav scenarij zbog očite nebrige Vlade?
Možemo se samo nadati kako će Vlada shvatiti da se u određenim javnim sektorima događa velika nepravda i da su primanja i uvjeti rada na najnižim razinama. Treba se reagirati na vrijeme i postaviti sustav na zdrave temelje jer možda nova kriza dolazi, a sigurno nam ne treba grčki scenarij gdje se sindikat javnih službenika ADEDYbori protiv rezanja plaća i privatizacije javne imovine.
Izvori:
https://www.cnbc.com/2011/06/20/The-Worlds-Most-Influential-Trade-Unions.html
https://www.thelocal.dk/20180416/trust-risk-and-regulation-how-denmarks-2013-teachers-lockout-set-the-platform-for-a-far-greater-crisis
