Rodna (ne)ravnopravnost – u Hrvatskoj tek oko 5 posto žena sudjeluje u upravama državnih kompanija

žene u upravama, rodna ravnopravnost, Europska komisija
Foto: Pixabay
U Hrvatskoj žene u upravama državnih kompanija sudjeluju tek s 5,26 posto, dok primjerice u državnim tvrtkama u Švedskoj radi 50 posto žena

Prema procjenama Europske komisije, bolji položaj i više prilika za žene na tržištu rada u Hrvatskoj bi mogli utjecati na rast BDP-a do 12 posto jer se pokazalo da su zemlje s većim udjelima žena u odborima ekonomski uspješnije, imaju veću stopu zaposlenosti žena i ukupno veću stopu zaposlenosti.

O nužnosti promjena govori Tarja Krehić, predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji (HUZUPP) koja otkriva da u Hrvatskoj žene u upravama državnih kompanija sudjeluju tek s 5,26 posto, dok primjerice u državnim tvrtkama u Švedskoj radi 50 posto žena.

I brojke o statusu žena unutar pravne profesije govore da su nužne promjene. Iako je u sudstvu 70 posto sutkinja, nijedna nije bila predsjednica Vrhovnog suda niti glavna državna odvjetnica.

Osim toga, u odvjetničkoj profesiji je 50 posto odvjetnica, ali niti jedna od njih nije bila predsjednica Hrvatske odvjetničke komore, a od osnivanja Pravnog fakulteta u Zagrebu 1776. godine bile su samo dvije dekanice, otkriva Tarja Krehić.

Za Europsku uniju je pitanje rodne ravnopravnosti važno i zbog niza ekonomskih razloga, poput pozitivnog utjecaja na BNP, većeg stupnja zaposlenosti, povećanja produktivnosti te odgovaranja na izazove starenja populacije.

Direktiva Europske komisije daje rezultate

Europska komisija je usvojila prijedlog Direktive o ženama u odborima s ciljem ujednačenja zastupljenosti žena i muškaraca među članovima uprava i nadzornih odbora, a zemlje članice Direktivu uspješno provode kroz zakonski regulirane kvote ili samoregulirajuće mehanizme, piše Prvi plan.

Primjeri da oba sustava daju rezultate su Francuska, Njemačka i Italija koje su kroz sustav obvezujućih kvota već postigle ciljane udjele žena u nadzornim odborima u rasponu od 30 do 40 posto, dok su uz pomoć samoregulacije dobre rezultate ostvarile Velika Britanija, Nizozemska i Švedska.

HUZUPP se zalaže za hitno uvođenje nekih od mjera koje predlaže EU u pogledu poboljšavanja statusa žena u biznisu, društvu i pravnoj profesiji, a kako bi i u Hrvatskoj položaj žena u biznisu, ali i u društvu, stavile na dnevni red, s Hrvatskim društvom lobista su proteklog vikenda organizirale međunarodnu konferenciju “Pravo i biznis: pozitivni učinci usvajanja nove europske regulative koja osnažuje biznis i žene”.

Cilj konferencije

Državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman iskazala je zadovoljstvo što se ovo pitanje aktualiziralo te je kazala kako je Hrvatska u Vijeću Europe podržala donošenje EU Direktive o kvotama za žene u upravama jer se u praksi pokazalo da su zemlje koje su uvele kvote uspješnije u ostvarenju ciljeva od onih koje to nisu.

Predsjednica Hrvatskog društva lobista Maja Pokrovac dodaje kako je cilj organizatora konferencije otvoriti javnu raspravu o ekonomskim i društvenim koristima za Hrvatsku bilo usvajanjem europske Direktive o ženskim kvotama u nadzornim odborima trgovačkih društava ili samoregulacijom.

“To želimo zagovarati transparentnim promicanjem interesa i koristi koje osnaživanje žena u biznisu znači za Hrvatsku, konkretno i do 12 posto rasta BDP. Sinergija HUZUPP-a i HDL je u zagovaranju prema svjetskim etičnim normama. Transparentno promicanje nužnosti veće zastupljenosti žena u odborima omogućava transparentnije političko odlučivanje, a time i donošenje kvalitetnijih javnih politika”, istaknula je Pokrovac.

Dodala je kako bi to trebao biti i interes države, ne samo zbog razvijanja pravne države i demokracije, već i zbog jačanja vjerodostojnosti državnih institucija.