(Ras)pad (Živog) zida

Živi zid, Ivan Pernar, Ivan Vilibor Sinčić
Youtube (Živi zid)

Jedno duže razdoblje Živi zid je vrlo stabilno slovio za treću najjaču hrvatsku stranku, iza HDZ-a i SDP-a, a nakratko su čak jednom i preskočili SDP prema istraživanjima rejtinga stranaka.

Kada je na predsjedničkim izborima krajem 2015. godine Ivan Vilibor Sinčić kao potpuni anonimac na hrvatskoj političkoj sceni osvojio preko 300.000 glasova i ostvario treći rezultat u prvom krugu, iza Grabar-Kitarović i Josipovića, mnogi su pomislili da je riječ o još jednom u nizu kratkotrajnih bljeskova tzv. trećih opcija (Mikšić, Laburisti, Orah …). Ipak, ispostavilo se da je Sinčićeva stranka Živi zid bila nešto čvršće konstrukcije.

Jedno duže razdoblje Živi zid je vrlo stabilno slovio za treću najjaču hrvatsku stranku, iza HDZ-a i SDP-a, a nakratko su čak jednom i preskočili SDP prema istraživanjima rejtinga stranaka. Ništa nije dalo naslutiti da će doći do potpunog kolapsa ove stranke s obzirom da je izgledalo kao da su izgradili vrlo čvrstu biračku bazu svojim prepoznatljivim populističkim politikama.

Razočaranje na EU izborima

Na nedavno održanim europarlamentarnim izborima Živi zid je osvojio jedan mandat. To samo po sebi i nije toliko iznenađujuće s obzirom na izrazito veliki broj kandidacijskih lista (33) što rezultira većom disperzijom glasova. Ono što nas je iznenadilo je slabašan postotak koji su živozidaši osvojili (samo 5,66%), pogotovo zato jer im je rejting u predizbornim anketama bio dosta veći (od 7,5% do 9,5% cca.).

Dosta im je glasova zasigurno uzeo sudac Kolakušić sa svojom nezavisnom listom, a nešto se sigurno i prelilo Suverenistima Ruže Tomašić. Također, sigurno jedan dio biračkog tijela Živog zida na izbore nije izašao jer je ipak teško natjerati ljude da glasaju za vas na izborima za Europski parlament, a predstavljate se kao izrazito euroskeptična stranka. Ipak, i s takvim postotnim padom, Živi zid je i dalje kotirao kao stabilna politička stranka.

Svađa euroskeptika oko „europske plaće“

Na tim je izborima lider Živog Zida ostvario najbolji preferencijalni rezultat, što je bilo i očekivano, te se on na toj listi našao isključivo kako bi povukao što veći broj glasova svojom prepoznatljivošću. Ali on u EU parlament nije imao namjeru otići, barem ako je bilo za vjerovati njegovim predizbornim najavama. Drugi najbolji rezultat od kandidata njihove liste ostvario je saborski zastupnik Branimir Bunjac, koji također prvotno nije trebao u Bruxelles.

Ipak, neposredno nakon izbora došlo je do sukoba oko toga tko će predstavljati Živi zid u EU parlamentu. Sinčić i njegova supruga Palfi smatrali su da bi ta osoba trebao biti Tihomir Lukanić, koji je i bio nositelj liste, ali nije ostvario značajan preferencijalni rezultat (9,71%). Bunjac je, bez obzira na prvotne najave, ipak odlučio ne poštovati navodni dogovor te se ispriječio između Sinčića i Lukanića i odlučio na taj način prisiliti Sinčića da ode u Bruxelles.

Procedura vezana uz aktivaciju mandata za EU parlament je nešto specifičnijeg karaktera od, recimo, one za Hrvatski sabor. Osoba koja temeljem preferencijalnih glasova osvoji mandat, ukoliko istog ne želi konzumirati mora podnijeti ostavku na tu dužnost (ne može mandat staviti u mirovanje) te mandat dalje pripada sljedećoj osobi po broju preferencijalnih glasova. U konkretnom slučaju Živog zida, ukoliko Sinčić ne bi htio konzumirati mandat, morao bi podnijeti ostavku i mandat bi tada pripao Bunjcu i tek nakon njegove (eventualne) ostavke, mandat bi mogao pripasti Lukaniću.

Diktatura Vladimire (Visarionovich) Palfi

Bunjac, navodno, dogovor nije htio ispoštovati jer nije više htio podržavati „samovolju jedne osobe“, kako je rekao, aludiravši na potpredsjednicu Vladimiru Palfi, ujedno i suprugu predsjednika Sinčića. Oko Palfi već jedno duže vrijeme kruži priča da je stranku privatizirala i da odluke donosi bez ikakvih konzultacija s ostatkom članova. Također joj se imputira da manipulira svojim suprugom, jedinim u stvarnoj poziciji donošenja bitnih stranačkih odluka.

Takva je situacija dovela do velike svađe i medijskog prepucavanja dvije struje unutar Živog zida. Uz Bunjca je, pomalo neočekivano, stao Ivan Pernar te su njih dvojica, možda i najprepoznatljiviji živozidaši trenutno, u konačnici napustili stranku. Pernar, koji je Palfi godinama držao leđa, osnovat će stranku Ivana Pernara u kojoj mu se možda priključi Bunjac. Zanimljivo da se Pernar tzv. diktaturi Vladimire Palfi odlučio suprotstaviti osnivanjem stranke koja nosi ime po njemu osobno što je potez sa snažnim autoritarnim konotacijama, a upravo mu je to smetalo kod Palfi i Sinčića.

Živi zid tone u živo blato

Teško će se Živi zid kao stranka oporaviti od ovog, vrlo snažnog, udarca koji im je nanesen. Njihova je popularnost više-manje počivala na ekscentričnim saborskim nastupima Ivana Pernara i Branimira Bunjca i teško je očekivati da će stranka bez njih dvojice uspjeti pronaći odgovarajuću formulu za (ponovno) pridobivanje birača. Pogotovo nakon što je toliko „prljavog veša“ izašlo u javnost.

Veliki dio podrške zasigurno će im odvući Ivan Pernar i njegova nova stranka, a jedan će se dio razočaranih birača okrenuti nekim drugim opcijama. Najviše bi od cjelokupne situacije, čini se, mogao profitirati budući predsjednik, premijer, ministar pravosuđa i unutarnjih poslova te europarlamentarac, sudac Mislav Kolakušić. U svakom slučaju, čini se da je kletva bačena na tzv. treće opcije u Hrvatskoj i dalje vrlo relevantna te je nepremostiva prepreka za svakoga tko se u takvoj poziciji nađe.


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije