Prodaja baza podataka u Srbiji: 800.000 e-mail adresa na CD-u

Pixabay
Nije poznato jesu li adrese u bazama podataka stvarne niti kako se takvi podaci prikupljaju

Uz razvoj internet marketinga, u Srbiji je procvjetala i trgovina privatnim e-mail adresama građana i tvrtki. Posebna meta su oni pojedinci koji su se prijavljivali na stranice za grupnu kupovinu, javlja Srbija danas.

Prodaju se cjelokupne baze podataka, pri čemu su adrese razvrstane u “muške” i “ženske” baze. Mogu se kupiti i paketi od nekoliko tisuća e-mail adresa tvrtki registriranih u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bugarskoj i drugim državama.

Paket od 800.000 e-mail adresa može se kupiti za 20.000 dinara (oko 1200 kuna). Kupac će bazu podataka dobiti na CD-u poštom, a platiti pouzećem. U sklopu ovakvih ponuda kupcima se ‘gratis’ nudi i softver koji omogućuje masovno slanje poruka i reklama na priložene adrese. Nije poznato koji se subjekti na srpskom tržištu bave ovim poslom, na koji način se takvi podaci prikupljaju, niti jesu li adrese u bazama podataka stvarne.

Kako piše Politika, povjerenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić pozvan je da pokrene istragu zbog ugrožavanja privatnosti građana. Međutim, iz ureda povjerenika istaknuli su da se takvi poslovi ne mogu unaprijed smatrati nelegalnim, posebice kad su u pitanju e-mail adrese tvrtki ili građana registriranih na Google-u ili Yahoo-u.

“Tu je važan sadržaj e-mail adrese. Ako je netko registriran kao zlatko@yahoo.com, ovo može, ali i ne mora predstavljati podatak o osobi. Međutim, ako netko trguje mojom adresom registriranom na poslovnoj domeni, to je već drugi slučaj jer se cilja na konkretnu osobu”, pojasnio je pomoćnik povjerenika za informacije od javnog značaja Zlatko Petrović.

Petrović je dodao i da je ključno pitanje odakle trgovci dobivaju takve podatke. To se može utvrditi jedino podnošenjem tzv. zahtjeva za obavještenjem: svatko ima pravo da od subjekta koji mu šalje poštu na e-mail adresu zatraži odgovor na koji način je došao do njegove adrese, kao i da inzistira da se njegova adresa ukloni s mailing liste. Ukoliko takav zahtjev bude odbijen, osoba može uložiti žalbu povjereniku koji će reagirati, izvršiti nadzor i naložiti da se ispuni konkretan zahtjev.

“Ne zavaravajmo se, podaci o osobi su roba. Mnoge baze kojima se trguje sadrže i e-mail adrese firmi, koje nisu podaci o osobi, već su javno dostupne na internetu i upotrebom specijaliziranih softvera prikupljaju se i grupiraju. Tako objedinjenim bazama se očigledno trguje, ali to nije u našoj nadležnosti”, rekao je Petrović. Istaknuo je i da građani svoje osobne podatke najčešće daju uz suglasnost, pri čemu se često sitnim slovima navodi i da takvi podaci mogu biti ustupljeni poslovnom partneru te firme.