Gradovi su epicentri razvitka svake zemlje i njihova razvijenost definirat će standard građana i mogućnosti koje se nude za određenu kvalitetu života. Upravljanje gradom od strane vladajućih iziskuje vrlo zahtjevan angažman jer se svakom pojedinačnom odlukom direktno utječe na život građana. Postoje bolje i lošije gradske uprave, ali gotovo uvijek postoji kontinuitet u financijskoj stabilnosti grada. Može li se onda dogoditi situacija da financijski problemi grada mogu ugroziti stanovništvo do te mjere da u gradskom proračunu nema više potrebnih sredstava?
Iskustva bankrota
Probleme s gradskim financijama imaju gotovo sve zemlje i uvijek postoje gradovi koji vode borbu s proračunom te nastoje osigurati makar minimalne uvjete za normalno funkcioniranje. Nažalost, postojali su primjeri gradova koji su morali proglasti bankrot jer su kapitulirali pred obvezama koje više nisu mogli ispunjavati.
2013. godina nas je upoznala s dva takva slučaja – jedan iz Europe, a drugi iz SAD-a.
Rumunjski grad Aninoasa je morao te godine proglasiti bankrot nakon što se zatvorio rudnik koji je zapošljavao veliki broj lokalnog stanovništva. Gradska uprava je godinama radila dugove na čelu s gradonačelnikom koji je istu funkciju obnašao dvadeset godina. Rezultati bankrota su bili nepojmljivi.
Broj stanovnika Aninoase se kretao između 4500 i 5000, a nakon zatvaranja rudnika iselilo se gotovo 2000 stanovnika i to većinom mladi ljudi. Život je u sljedećim godinama postao moguć jedino na dug, a strane investitore se nikako nije moglo privući na područje gdje je ostalo samo starije stanovništvo.
Američki primjer s gotovo apokaliptičnim posljedicama je bankrot Detroita. Grad Detroit, nekad poznat kao središte automobilske industrije, objavio je tijekom srpnja 2013. godine bankrot. Problemi Detroita su se kroz godine samo množili i loše upravljanje financijama i stvaranje zaduženja je zapravo dokrajčila propast General Motorsa gdje se izgubio veliki broj radnih mjesta.
Grad je u trenutku proglašenja bankrota dugovao gotovo 20 milijardi američkih dolara, a nevjerojatna je činjenica kako do tog trenutka gotovo pola stanovnika grada nije bilo u mogućnosti plaćati porezne obveze. O propasti grada u godinama nakon bankrota pisao je Jutarnji list.
Imamo li razloga za brigu?
U Hrvatskoj postoje primjeri gradova koji zadnjih godina očito imaju financijskih problema. Grad Rijeka je morao prošle godine napraviti plan za pokriće deficita od gotovo 277 milijuna kuna, a zbog podmirenja dijela duga prema državi od gotovo 74 milijuna kuna morao je ustupiti u državno vlasništvo 11 nekretnina u vrijednosti od 50 milijuna kuna.
Svakako je zabrinjavajuća situacija u Splitu. Zbog nedavnog gubitka spora od dr. Nebojše Kneževića i ostalih koji su uknjiženi kao vlasnici dijela splitske veletržnice (TTTS), ugroženo je funkcioniranje grada.
Grad Split prema presudi mora isplatiti oko 150 milijuna kuna i pitanje je što će se događati s gradskim proračunom. Treba spomenuti kako tužba oko izgradnje Spaladium arene još nije razriješena za Grad Split, a prošle godine je izgubljena još jedna parnica u sporu s Elanijom Marine Wallner teška 25 milijuna kuna.
Očito su se gradske uprave u Splitu tijekom zadnjih desetak godina razbacivale s novcem i mislile kako neki nepromišljeni potezi u pravnoj sferi neće ostaviti štetne posljedice. Možemo se samo nadati kako će se trenutno loše financijsko stanje u budućnosti stabilizirati.
Izvor:
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/rumunski-grad-nakon-bankrota-zivi-od-penzija
