Prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI) za 2019. godinu korupcija je i dalje problem s kojim se Hrvatska ne uspijeva boriti.
Organizacija Transparency International daje glas žrtvama i svjedocima korupcije te u suradnji s vladama, tvrtkama i građanima želi zaustaviti iskorištavanje položaja i primanje mita.
Indeksom percepcije korupcije rangira se 180 zemalja po uočenoj korupciji u javnom sektoru. U samom izvješću organizacije stoji da dvije trećine zemalja svijeta pokazuju znakove stagnacije ili smanjene borbe protiv korupcije.
Hrvatska za tri mjesta niže nego prošle godine
Na ovogodišnjoj listi Hrvatska je 63. s 47 bodova, što označuje pad za tri mjesta u odnosu na prošlu godinu, a ovo je i četvrta godina zaredom da stagnira ili pada na ljestvici percepcije korupcije.
Na samome vrhu najmanje korumpiranih zemalja su Danska i Novi Zeland s 87 bodova, zatim Finska s 86 pa Švicarska, Singapur i Švedska s 85 bodova, pri čemu je najbolja ocjena 100 i znak je iznimno male korupcije, a najgora nula i predstavlja jaku korupciju.
Na samome dnu su Sirija s 13, Južni Sudan s 12 i Somalija sa samo devet bodova. Iste te države su i na vrhu liste propalih država svijeta, na kojoj je Hrvatska na 138. mjestu.
Zemlje Europske Unije
Ako se osvrnemo na zemlje Europske Unije, iza Hrvatske na ljestvici su Rumunjska i Mađarska s 44 i Bugarska s 43 boda. Svjetski prosjek je upravo 43 boda, a prosjek zemalja Europske Unije 64 boda.
Većina zemalja ne uspjeva izaći na kraj s korupcijom pa tako ni zemlje u našem susjedstvu. Od Hrvatske je manje korumpirana Slovenija s 60 bodova, a više Crna Gora s 45, Srbija s 39 i BiH s 36 bodova.
Organizacija objašnjava korupciju u svijetu netransparentnim financiranjem političkih stranaka i kolanjem novca u politici.
Financiranje stranaka i izbori
Analiza izvješća također pokazuje da su zemlje u kojima su izbori i financije stranaka otvoreni raznim utjecajima su manje sposobne boriti se protiv korupcije.
Iz Transparency Internationala tvrde, “Frustracija korupcijom u vladi i manjak povjerenja u institucije govori da je potreban veći politički integritet, vlade hitno moraju adresirati koruptivnu ulogu velikog novca u financiranju političkih stranaka, kao i nepravedan utjecaj koji taj novac ima na naše političke sustave”.
Povezanost političkog integriteta i korupcije
Zemlje koje su dobre po indeksu korupcije imaju jaču financijsku regulativu koja je sveobuhvatna. Takve zemlje su imale u prosjeku rezultat preko 70 bodova prema indeksu percepcije korupcije, dok se bodovi kod zemalja bez takve regulative kreću oko 34 ili 35.
Patricia Moreira, direktorica Transparency Internationala navodi kako je “manjak stvarnog progresa protiv korupcije u većini zemalja je razočaravajući i ima duboko negativan utjecaj na građane diljem svijeta”.
