Hoće li najavljene izmjene Zakona o trgovini pomiriti one koji traže da nedjelja bude radna kao i svi drugi dani u tjednu s onima koji traže da se plaća dvostruko i s onima koji traže da nedjelja bude potpuno neradni dan?
Bit će radna, bit će neradna. Vratit ćemo radnu kada prođe pandemija, vratit ćete je radnu kada prođu izbori. Sve su to prijepori oko radne nedjelje koji se konstantno podgrijavaju, a ne popušta ni jedna ni druga strana.
Poslodavci se jadaju kako će zbog zatvorenih trgovina nedjeljom biti primorani dijeliti otkaze, sindikati niječu tu potrebu i zalažu se za dan odmora.
Možemo li si kao turistička zemlja priuštiti neradnu nedjelju? Opet, pitate li poslodavce, time ubijamo i turizam i trgovinu. Pitate li predstavnike radnika, izvući će vam podatak da više od 35 posto zaposlenih Hrvata radi nedjeljom, a više od 65 posto radi jedan od dva dana vikenda. Istovremeno, u zemljama Europske unije čak 75 posto zaposlenih nikada ne radi nedjeljom. Na spomen ovih brojki, poslodavci spremno izvlače argument da se turistička zemlja poput Hrvatske ne može uspoređivati sa zemljama kojima gospodarstvo ne počiva gotovo isključivo na uslužnim djelatnostima.
Onda bi možda rješenje bilo rad po principu “tko voli, nek izvoli” uz dodatak: “plati!” Primjer je to iz Slovenije u kojoj radnik mora za rad nedjeljom biti plaćen dvostruko u odnosu na radni dan.
Tko se protivi radu nedjeljom? Radnici
Zanimljiva je vrlo česta tvrdnja da zabranu rada nedjeljom gura isključivo Crkva. Zagovornike te teze trebalo bi podsjetiti da se prvi puta pokušalo nedjelju učiniti danom odmora 2003. godine kada je premijer bio Ivica Račan. Još jače bi im trebao zazvoniti stav onih od kojih se zaista očekuje da rade nedjeljom. Stav radnika. Oni često zarađuju malo više od minimalca i rad nedjeljom ih nimalo ne veseli (https://vijesti.hrt.hr/608820/stulic-radnicima-koji-su-radili-na-odreeno-vrijeme-ugovori-su-otkazani).
Početne pozicije su sasvim jasne. Radnici gledaju rad nedjeljom kroz prizmu privatnoga; žele raditi manje kad već nisu dovoljno plaćeni i imati zajamčen dan odmora. Nasuprot njima stoje poslodavci koji jedan dan bez posla vide isključivo kao propuštanje mogućnosti za zaradu. Te suprotstavljene pozicije će se teško pomiriti.
Sada treba pričekati i reakciju na izjavu ministra gospodarstva Darka Horvata. Kazao je da u javnu raspravu kreću izmjene i dopune Zakona o trgovini a predviđaju 14 radnih nedjelja, i to one koje poslodavac odabere. Rješenje je, kaže, rezultat dvogodišnje analize i konsenzusa sa socijalnim partnerima, Obrtničkom i Gospodarskom komorom te velikim dijelom HUP-a koji su stava da je 14 nedjelja godišnje profitabilno.
Tko će od ove odluke, ako do nje dođe, u konačnici profitirati?
