Izmjene i dopune Zakona o privatizaciji INA-e: postaje li INA u potpunosti mađarska?

INA, MOL
Flickr

Iz Vlade RH ističu kako su ovaj Zakon morali donijeti s obzirom da dosadašnji zakonski korpus nije bio usklađen s europskom pravnom stečevinom.

Sabor RH izglasao je većinom prisutnih zastupnika Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji INA-industrija nafte d.d. Zakon je donesen sa 74 glasa za i 2 glasa protiv. Drugim riječima, dvoje zastupnika koji su glasali protiv omogućili su vladajućoj većini potreban kvorum bez kojega se glasovanju niti ne bi moglo pristupiti. Riječ je o zastupniku HRAST-a Hrvoju Zekanoviću i zastupniku Neovisnih za Hrvatsku Zlatku Hasanbegoviću.

Njih su dvojica odlučili pomoći vladajućima, premda su se još neposredno prije glasovanja kleli da su im najveća oporba. Da se razumijemo, ovaj bi Zakon bio donesen i bez njih dvojice, doduše u nekom drugom trenutku, ali njihov je potez svejedno vrlo simptomatičan, a objašnjenja zašto su to učinili krajnje neuvjerljiva.

Snažan europski pritisak ili samo paravan?

Iz Vlade RH ističu kako su ovaj Zakon morali donijeti s obzirom da dosadašnji zakonski korpus nije bio usklađen s europskom pravnom stečevinom. Kao razlog zašto je Zakon išao u hitnu proceduru navode negativno mišljenje Europske komisije i naputak te institucije EU da Zakon izmjene. Važno je reći da nije postojala nikakva odluka Suda EU koja bi RH obvezivala da Zakon izmijeni, nego je riječ isključivo o mišljenju Europske komisije.

Neupitno je da i mišljenja EK imaju veliku težinu kad je u pitanju djelovanje vlada država članica, ali u ovom konkretnom slučaju riječ je o mišljenju iz 2016. godine. Dosad nije postojala nikakva intencija da se Zakon uskladi s europskim regulativama, ali je sada odjednom postalo izrazito važno da se Zakon donese ni manje ni više negoli u hitnoj proceduri.

I to još u trenutcima kad se kraju privodi suđenje bivšem premijeru Sanaderu kojeg se tereti da je primio 10 milijuna eura mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija kako bi MOL dobio upravljačka prava u INA-i. Čudan tajming jer ovaj Zakon potencijalno presudu u slučaju Sanader čini bespotrebnom, a samo suđenje besmislenim.

Što se mijenja novim Zakonom?

Glavni argument oporbe je bio da se ovim Zakonom INA u potpunosti predaje u ruke Mađarima. U Saboru se čak zazivalo Bana Jelačića puštajući pjesmu „Ustani Bane“. Pitanje je, doduše, koliko bi Banu Jelačiću stalo „spasiti“ INA-u iz „ralja“ Mađara s obzirom da je on cijelo svoje političko djelovanje posvetio Kruni u Beču. Njegovi sukobi s Mađarima nisu bili odraz njegovog „hrvatstva“, već vjerne poslušnosti Caru. Svaka korist koju je Hrvatska u tom razdoblju izvukla, bila je odraz bečke volje ili pak samo puke slučajnosti.

No, činjenica je da je ovim Zakonom mađarskom MOL-u bitno olakšano stjecanje većinskog udjela dionica u INA-i što bi MOL stavilo u poziciju da kontrolira sva INA-ina poslovanja kao većinski vlasnik. RH se ovim zakonom odriče značajnog aspekta kontrole nad INA-om, što se prvenstveno manifestira u ukidanju ekskluzivnog prava odlučivanja o promjeni vlasničke strukture, kao i u ukidanju ekskluzivnog veta kojeg je RH imala na određene odluke uprave.

Hrvatska zadržava određena prava na način da premijer može imenovati dva člana uprave dokle god RH ima barem jednu dionicu u INA-i iako ti članovi neće imati pravo glasa. Također, ministar energetike mora dati svoju suglasnost o potencijalnim budućim dioničarima koji planiraju preuzeti preko 25% ili preko 50% dionica u INA-i. Doduše, ministrova odluka, ukoliko ju potvrdi i Vlada RH, može biti predmetom upravnog spora. To bi značilo da konačnu odluku ipak ne donosi Vlada, nego Upravni sud.

Je li posrijedi nekakav dogovor Plenkovića i Orbana?

Odavno je poznato da je Orban duboko povezan s MOL-om te je svaku MOL-ovu pretenziju ka većinskom udjelu u INA-i potrebno gledati iz političkog aspekta. Vrlo je lako moguće, stoga, da je ovaj Zakon posljedica nekog opsežnijeg dogovora između mađarskog i hrvatskog premijera. Je li moguće, primjerice, da je Orban na ovaj način uvjetovao ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)? Ili je Plenković odlučio ovako lobirati za mađarsko ulaganje u Petrokemiju u Kutini?

Riječ je o pitanjima na koja će nam teško netko dati odgovore u skorašnjem razdoblju. Bez obzira na sve, s javnosti bi trebalo ipak podijeliti nešto više informacija jer je u priču kako se ovim Zakonom štite hrvatski nacionalni interesi zaista teško povjerovati. Je li ovo posljednji čavao u lijes hrvatskoj industriji, pokazat će vrijeme koje slijedi, ali treba se nadati da do toga ipak neće doći tako skoro.    


PODRŽITE NAS
Pratite nas na Facebooku!
DONACIJE

Ako želite podržati slobodno novinarstvo i Planet.hr možete donirati putem stranice za donaciju: Donacije